Putin neće ostati dužan! Evo zašto ovaj potez EU nosi ogroman rizik!
Jedan od najvažnijih i najosjetljivijih političko-finansijskih sukoba u Evropskoj uniji otvoren je ove sedmice u Briselu, gdje se vode intenzivni pregovori o mogućnosti korištenja zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine. Riječ je o sumi od približno 200 milijardi eura, a njemački kancelar Fridrih Merc posljednjih dana ulaže značajan politički kapital kako bi osigurao podršku evropskih partnera za ovaj prijedlog.
„Ako u tome ne uspijemo, sposobnost djelovanja Evropske unije bit će ozbiljno narušena najmanje godinu dana, ako ne i duže. Važno je da Njemačka po ovom pitanju zauzme racionalan stav“, izjavio je Merc u ponedjeljak.
Upozorenja o mogućoj ekonomskoj odmazdi
Međutim, brojni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao imati dalekosežne i skupe posljedice po Evropu. Prema pisanju njemačkog Focusa, postoji realna opasnost da bi Moskva mogla odgovoriti snažnom ekonomskom odmazdom, koja bi pogodila finansijska tržišta i na kraju evropske poreske obveznike.
Politikolog Joahim Veber ističe da bi zapljena ruske imovine predstavljala „opasan presedan“.
„Treba veoma pažljivo razmotriti da li na protivpravnu agresiju Ukrajine želimo odgovoriti protivpravnim oduzimanjem 200 milijardi eura. Time bi se otvorila Pandorina kutija“, rekao je Veber za Focus, dodavši da bi Njemačka mogla postati glavna meta ruske odmazde.
Računi tipa C i prvi talas odmazde
Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije jasno poručio da će na sankcije odgovarati principom „oko za oko, zub za zub“. Nakon prvih zapadnih sankcija 2022. godine, Kremlj je zapadnu imovinu prebacio na tzv. račune tipa C. Iako ta sredstva formalno pripadaju zapadnim kompanijama, njima se ne može raspolagati.
U prvom talasu odmazde Moskva bi mogla trajno zaplijeniti sredstva sa tih računa. Prema procjenama bivšeg potpredsjednika Credit Suissea i finansijskog analitičara Aleksandra Koljandra, na tim računima se nalazi između 17 i 21 milijarde eura stranog kapitala.
Više od 100 milijardi eura njemačke imovine u Rusiji
Pored toga, u Rusiji se i dalje nalazi značajna zapadna imovina – ulaganja u akcije, fabrike, trgovačke lance i energetsku infrastrukturu, od kojih su neki već stavljeni pod prinudnu upravu.
Predsjednik Njemačko-ruske privredne komore Matijas Šep procjenjuje da se u Rusiji nalazi više od 100 milijardi eura njemačke imovine.
„Taj iznos raste iz sedmice u sedmicu jer ruska država sprječava isplatu dividendi matičnim kompanijama u Njemačkoj. Sve bi to Kremlj mogao prisvojiti ako EU odluči da koristi rusku imovinu“, upozorio je Šep.
On dodaje da bi takav razvoj događaja mogao odvratiti velike investitore od Evrope. Kao dodatni alarm, ruska centralna banka je prošle sedmice tužila belgijsku kompaniju Euroclear, gdje se nalazi najveći dio zamrznute ruske imovine – vrijedne 193 milijarde eura. Tužba je podnesena pred državnim arbitražnim sudom u Moskvi i mogla bi poslužiti kao osnov za zapljenu zapadne imovine u Rusiji.
Rizik za evropski finansijski sistem
Euroclear upravlja imovinom vrijednom više od 42 biliona eura i smatra se sistemski važnom finansijskom institucijom. Direktorica kompanije Valeri Urbain upozorila je da bi eventualne poteškoće te institucije mogle imati posljedice po cijela evropska finansijska tržišta.
Šep je ocijenio da je Mercov pristup „sve osim racionalnog“, upozorivši da bi Njemačka mogla platiti dvostruku cijenu – prvo kroz zapljenu svoje imovine u Rusiji, a zatim kroz neuspjeh reparacijskih obveznica za Ukrajinu.
Sličan stav iznio je i Joahim Veber, koji smatra da je ideja o korištenju ruske imovine „velika iluzija“.
Prema tom modelu, Ukrajina bi vraćala novac Rusiji tek ako Moskva pristane na plaćanje ratne odštete. „Rusija će se tome snažno protiviti. U tom slučaju trošak bi na kraju morali preuzeti Evropljani, posebno njemački poreski obveznici“, istakao je Veber.
Ko zapravo dobija u ovom sukobu
Analitičar Aleksandar Koljandr zaključuje da Rusiji trenutno odgovaraju odugovlačenja i pravne dileme unutar Evropske unije.
„Ako se evropski lideri ne usaglase, to pokazuje slabost. A ako se odluče za zapljenu ruske imovine, Moskva bi mogla aktivirati pažljivo pripremljenu osvetničku strategiju“, navodi Koljandr.
U takvom scenariju, krajnji rezultat mogao bi biti ozbiljno potresen evropski finansijski sistem, dok bi ruska državna kasa bila dopunjena zapadnim kapitalom.
(Focus.de)