Dvije europske države mogle bi se spojiti u jednu

Čelnici Rumunije i Moldavije očito gaje veliku međusobnu naklonost. Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nicușor Dan objavili su na svojim Facebook stranicama zajedničku fotografiju: sjede nasmijani, jedan pored drugog, u rumunskom vojnom avionu. „Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će se održati sastanak Evropske političke zajednice”, napisala je Maia Sandu, piše Jutarnji.hr

Bio je to prvi put da su čelnici Republike Moldavije i Rumunije zajedno putovali na međunarodni sastanak i da su pri dolasku na aerodrom protokolarno dočekani kao dvojac. Ta gesta vjerovatno nije bila slučajna: jasna je poruka za sve važnije pitanje mogućeg (ponovnog) ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunije, piše Deutsche Welle.

Prvi put su u obje zemlje istovremeno na vlasti čelnici koji pozitivno gledaju na ujedinjenje. Tome su se protivili svi prethodni moldavski predsjednici, a u Rumuniji je samo Traian Băsescu (predsjednik od 2004. do 2014.) bio uporan zagovornik „unionizma”.

„Rumunija je spremna”

Sadašnja moldavska predsjednica Maia Sandu poznata je zagovornica ujedinjenja, ali ipak izbjegava tu temu. Tek se posljednjih mjeseci u više intervjua za strane medije otvoreno izjasnila za ujedinjenje. U januaru 2026. rekla je BBC-ju da bi lično glasala za ujedinjenje na referendumu – što je neke moldavske opozicione političare navelo na traženje njene ostavke zbog „veleizdaje”. Uprkos tome, ona se krajem aprila ponovo za to založila u razgovoru s novinarima Le Mondea.

Rumunski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podržava tu ideju i izjavljuje: „Rumunija je spremna.” Ujedno je prvi rumunski predsjednik koji ne zauzima paternalistički stav prema bitno siromašnijoj „braći i sestrama na sjeveroistoku”, nego susjednu zemlju i njene građane tretira ravnopravno. To u Republici Moldaviji nailazi na dobar odjek.

Uz to, Maia Sandu i Nicușor Dan ranije su bili aktivisti protiv korupcije i borili se protiv samovolje i zloupotrebe vlasti. Maia Sandu je, kao i mnogi njeni sunarodnjaci, i državljanka Rumunije. Kao predsjednica podržala je Nicușora Dana na rumunskim predsjedničkim izborima u maju 2025. i glasala za njega.

Igračka velikih sila

To može djelovati neobično – predsjednica jedne države koja je istovremeno državljanka susjedne zemlje, ondje glasa i u konačnici zagovara nestanak vlastite države. No to pokazuje koliko su Republika Moldavija i Rumunija povezane – jezički, historijski i kulturno.

U obje zemlje službeni jezik je rumunski. Nekadašnju Kneževinu Moldaviju su 1812. međusobno podijelile tadašnja Rusija i Osmansko Carstvo. Granica – gotovo tačno po sredini – bila je rijeka Prut. Ubrzo nakon Prvog svjetskog rata, u decembru 1918., nova politička elita u dijelu Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučila je o ujedinjenju s Rumunijom, koja je i sama nastala 1859. ujedinjenjem dotadašnjih dviju osmanskih vazalnih kneževina, Moldavije i Vlaške.

Staljin je 1940., u dogovoru s nacističkom Njemačkom, ponovo pripojio teritorij Moldavije istočno od rijeke Prut i od njega, zajedno s uskim pojasom Pridnjestrovlja, stvorio Moldavsku Sovjetsku Republiku. Ona je 1991., još prije službenog raspada Sovjetskog Saveza, stekla nezavisnost.

Dugo vremena ni u Moldaviji niti u Rumuniji unionističke ideje nisu imale značajniju političku ulogu. Uprkos tome, Rusija od 1991. upozorava na navodno „fašističko ujedinjenje” Moldove i Rumunije. To je bio i jedan od narativa koji su doprinijeli postepenom odvajanju Pridnjestrovlja od 1990. do 1992. – procesu koji je bio praćen prvim ratom Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Možda bi ipak bilo bolje...

U Republici Moldaviji, prema istraživanju iz marta 2026., oko 42 posto građana podržava ujedinjenje, ali još uvijek većina od 47 posto ne želi odustati od svog suvereniteta i postati tek siromašna pokrajina susjedne Rumunije. Ipak, broj onih koji podržavaju ujedinjenje raste, a u Rumuniji to zagovara oko 72 posto ispitanih.

Jedan od razloga veće sklonosti ujedinjenju je napad Rusije na Ukrajinu, koji je posebno u Moldaviji doveo do promjene raspoloženja među onima koji su još gajili iluzije o Rusiji. Osim toga, procjenjuje se da više od trećine od oko 2,4 miliona stanovnika Moldavije ima i rumunsko državljanstvo. Rumunija je uvjerljivo najvažniji trgovinski partner Moldavije te joj je pomogla da se oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji i poveže s evropskim energetskim mrežama, piše Deutsche Welle.

Savezi pisaca Rumunije i Republike Moldavije početkom maja poručili su u zajedničkoj izjavi: „Vrijeme je da se s deklaracija pređe na konkretne korake.” Ipak, potrajat će do ostvarenja tog cilja. U ustavima obje države postoje visoke prepreke za ujedinjenje, a Moldavija se i u tom dokumentu obavezala na vojnu neutralnost. Ali najveća nepoznanica je šta bi bilo s Pridnjestrovljem, područjem koje i danas kontrolišu proruski separatisti.

„To je njihova stvar”

Uprkos svemu, tema ujedinjenja dobija zamah. Tako su, naprimjer, moldavski birači važan faktor na izborima u Rumuniji i doprinijeli su pobjedi Nicușora Dana 2025. – protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, predsjednika stranke koja se paradoksalno zove Savez za ujedinjenje Rumuna. Time Sandu i Dan imaju važnu ulogu u tome da temu ujedinjenja ne prepuste rumunskoj krajnjoj desnici.

U Republici Moldaviji Maia Sandu se zbog zagovaranja ujedinjenja suočila s optužbama za izdaju od proruski orijentisanih stranaka. Postoje i nezavisni kritički glasovi koji smatraju da nije primjereno da predsjednica, usred odmaklih pregovora o pristupanju EU, zagovara ujedinjenje s Rumunijom.

No visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u tome ne vidi problem. Na to pitanje nedavno je odgovorila da o eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti isključivo građani Republike Moldavije i Rumunije – niko drugi.