Potres u Europi zbog ruskog novca, jedna zemlja na udaru, Putin prijeti

Evropske vlade mogle bi se suočiti s višegodišnjim porastom troškova zaduživanja ako EU nastavi s planom da zamrznutu rusku imovinu iskoristi kao jamstvo za zajam Ukrajini u iznosu do 140 milijardi eura, upozorio je Euroclear.

Dio zemalja EU-a vrši pritisak na Belgiju da oslobodi 140 milijardi eura zamrznutih ruskih rezervi koje se nalaze u Bruxellesu, optužujući vladu Barta De Wevera da nije u potpunosti otkrila kako koristi poreske prihode od te imovine. Evropska komisija želi da se 27 članica EU-a na ključnom sastanku Evropskog vijeća 18. decembra dogovori o slanju ruskih rezervi kao zajma za reparacije Kijevu, s ciljem da se spasi ukrajinska ekonomija.

Belgijski premijer Bart De Wever, međutim, protivi se tom prijedlogu i pojačao je svoje protivljenje tvrdeći da bi Belgija bila odgovorna ukoliko Moskva zatraži povrat sredstava. Pet diplomata iz različitih evropskih zemalja požalilo se da Belgija, čini se, ima i skrivenu namjeru u zadržavanju ruskog novca zbog ostvarenog poreznog prihoda. Oni tvrde da Belgija krši međunarodnu obavezu preuzetu prošle godine da javno objavi kako koristi porez iz zamrznutih rezervi, koji bi trebao ići Ukrajini.

Prema navodima diplomata, novac se još uvijek uplaćuje u belgijski državni budžet, što onemogućava provjeru da li Belgija u potpunosti ispunjava svoje obaveze prema Kijevu. Oni su govorili pod uslovom anonimnosti, kako za sebe tako i za zemlje koje predstavljaju. Belgija odlučno negira bilo kakve nepravilnosti. Ako Belgija nastavi da insistira na slanju zamrznutih sredstava Ukrajini, navode diplomati, zemlje članice EU-a će sve više koristiti sastanke uoči samita Evropskog vijeća da preispitaju da li Belgija ostvaruje dobit od poreza ili odgađa plaćanja Ukrajini.

Takođe se postavlja pitanje koristi li Belgija redovne poreske prihode za podršku Ukrajini – kao što to čine druge evropske zemlje – ili se jednostavno oslanja na porez prikupljen od ruskih rezervi. „S obzirom na ovo stalno odugovlačenje, čovjek se pita da li je uopće shvaćeno da je ovdje riječ o sigurnosti Evrope“, izjavio je za POLITICO visoki diplomata EU-a.

Novac je teško pratiti, ali diplomati koji sumnjaju u službene brojke pozivaju se na izvore poput Kielske institucije, koja procjenjuje da je ukupna belgijska obaveza prema Ukrajini od početka rata do 31. avgusta 2025. iznosila 3,44 milijarde eura. U poređenju s tim, porez na rusku imovinu iznosio je 1,7 milijardi eura samo u 2024. godini. Belgijska vlada odbacila je kritike, navodeći da je sav porez zarađen od ruskih rezervi koje se čuvaju u banci Euroclear u Bruxellesu „namijenjen Kijevu“. Nije, međutim, direktno odgovorila na pitanje da li je taj iznos već uplaćen.

Budući da rusku imovinu drži depozitorij Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu, belgijska vlada naplaćuje porez na dobit od 25 posto na kamate ostvarene na te udjele. „Ova sredstva su u potpunosti namijenjena Ukrajini i koriste se za pružanje vojne podrške (vojna oprema, obuka itd.), kao i za ograničene civilne svrhe poput nabavke vozila hitne pomoći“, izjavio je belgijski zvaničnik. Dio frustracija među belgijskim saveznicima u EU proističe iz činjenice da je pitanje transparentnosti trebalo biti riješeno još prošle godine.

U povjerljivom pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, koje je objavio Financial Times, glavna izvršna direktorica Eurocleara Valérie Urbain upozorila je da bi investitori, naročito državni fondovi i centralne banke, takav potez mogli doživjeti kao „de facto konfiskaciju“ sredstava centralne banke.

„To bi potkopalo vladavinu prava i dovelo do trajnog povećanja rizika kod evropskih državnih obveznica. Rezultat bi bili veći troškovi zaduživanja za sve članice EU-a“, navodi se u pismu.

Euroclear, sa sjedištem u Bruxellesu, čuva oko 185 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine od ukupno 210 milijardi eura blokiranih u EU nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Do sada se koristio samo profit od tih sredstava (oko 3–5 milijardi eura godišnje), ali novi plan predviđa korištenje same glavnice kao kolaterala za veliki „reparacijski zajam“ Kijevu.

Urbain upozorava da bi Rusija prisiljavanje Eurocleara na kupovinu posebnih dužničkih instrumenata s nultom kamatnom stopom mogla doživjeti kao direktnu konfiskaciju, što bi otvorilo prostor za odmazdu i tužbe. Euroclear stoga traži bezuslovne državne garancije kojima bi sve članice EU-a solidarno pokrile potencijalne gubitke, uključujući pravne troškove, ruske protumjere i rizike likvidnosti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će uslijediti odmazda ako EU iskoristi vrijednost zamrznute ruske imovine za finansiranje zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura. „Vlada Ruske Federacije, po mom nalogu, priprema paket recipročnih mjera u slučaju da se to dogodi“, rekao je Putin novinarima tokom brifinga u Biškeku.

Putin je dodao da je korištenje zamrznute imovine za finansiranje kredita „krađa tuđe imovine“ – potez koji bi, kako je naglasio, naštetio ugledu Evrope na međunarodnoj sceni. „Jasno je da će to negativno uticati na međunarodni finansijski sistem“, poručio je Putin. „Povjerenje u eurozonu će pasti, i to naglo.“