SRBIJA PRED ODLUČUJUĆIM TRENUTKOM: DA LI VLAST POPUŠTA PRED GNJEVOM NARODA NAKON MASOVNIH PROTESTA?
Proteklh dana, Srbija je svjedočila najvećim demonstracijama u svojoj novijoj historiji. Ovi protesti ne samo da odražavaju trenutnu političku i društvenu klimu, već otvaraju i važna pitanja o budućnosti demokratskih procesa u zemlji.
Povod za proteste: Tragedija u Novom Sadu
Sve je počelo u novembru 2024. godine, kada je došlo do urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, što je rezultiralo smrću 15 osoba. Ova tragedija izazvala je val nezadovoljstva među građanima, koji su odgovornost pripisali korupciji i nemaru vlasti. Studenti su preuzeli inicijativu, organizirajući proteste i blokade fakulteta, zahtijevajući odgovornost nadležnih i sistemske promjene.
Razvoj protesta: Od lokalnih okupljanja do masovnih demonstracija
Ono što je počelo kao lokalni protest u Novom Sadu ubrzo se proširilo na cijelu zemlju. Protesti su kulminirali 15. marta 2025. godine, kada je više od 200.000 ljudi izašlo na ulice Beograda, zahtijevajući ostavku predsjednika Aleksandra Vučića i njegove vlade. Skup, nazvan "15 za 15", održan u čast 15 žrtava nesreće, predstavljao je najveće okupljanje te vrste u historiji Srbije.
Međutim, i nakon ovog masovnog protesta, građani ne odustaju. Manji skupovi i dalje se održavaju širom zemlje, ključne saobraćajnice su blokirane, a opozicija najavljuje nove demonstracije. Atmosfera je napeta, a ključno pitanje ostaje – hoće li vlast popustiti pod pritiskom?
Reakcija vlasti: Negiranje i optužbe
Vlada je odgovorila negiranjem optužbi za korupciju i loše upravljanje. Predsjednik Vučić odbacio je zahtjeve za formiranje prelazne vlade i optužio zapadne sile za podršku demonstrantima, tvrdeći da je cilj protesta destabilizacija Srbije. Također je zaprijetio oštrijim mjerama protiv učesnika protesta ukoliko dođe do nasilja.
Međunarodne reakcije: Pozivi na suzdržanost i poštovanje demokratskih prava
Međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju u Srbiji. Evropski poslanici pozvali su predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da javno upozori Vladu Srbije da bi represija nad demonstrantima imala ozbiljne posljedice po evropske integracije zemlje. Izrazili su zabrinutost zbog mogućeg zastrašivanja, nasilja i mobilizacije kontra-mitinga od strane vlasti.
Analiza: Šta dalje za Srbiju?
Ovi protesti ukazuju na duboko nezadovoljstvo građana stanjem demokratije, vladavine prava i transparentnosti u Srbiji. Masovnost i istrajnost demonstracija pokazuju da postoji snažna želja za promjenama. Međutim, odgovor vlasti sugerira da su promjene malo vjerovatne bez dodatnog pritiska, kako unutrašnjeg, tako i vanjskog.
Ukoliko vlast ne odgovori na zahtjeve građana i ne poduzme korake ka rješavanju korupcije i unapređenju transparentnosti, postoji rizik od daljnje polarizacije društva i potencijalne destabilizacije. S druge strane, konstruktivan dijalog između vlasti i opozicije, uz posredovanje međunarodnih aktera, mogao bi otvoriti put ka mirnom rješavanju trenutne krize i jačanju demokratskih institucija u Srbiji.
Naredni mjeseci biće ključni za budućnost Srbije, a način na koji će se riješiti trenutna situacija imat će dugoročne posljedice po politički i društveni razvoj zemlje.