Trumpu preostaje samo jedno “oružje” protiv Putina, ali izbjegava ga iskoristiti
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Američke Države mogu učiniti razorne stvari ruskom gospodarstvu kako bi izvršile pritisak na Moskvu da prihvati mirovni sporazum s Ukrajinom.
Hoće li takve prijetnje pomoći kod ruskog predsjednika Vladimira Putina, možda otkrijemo već sutra, kad bi trebao biti razgovor dvojice lidera o sudbini najveće nuklearne elektrane u Europi – one koja se nalazi u Zaporižju i pod kontrolom je Rusa od ožujka 2022. Razgovor će ići u smjeru dobivanja kontrole nad elektranom, odnosno, ostaje li Rusima ili će biti vraćena Ukrajincima.
Zaporiška elektrana ima šest reaktora, ali ne proizvodi struju od rujna 2022. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je potvrdio da su američki i ukrajinski pregovarači razgovarali o budućnosti nuklearne elektrane Zaporižja. Dakle, sve je na Putinu, a na njega zasad malo tko ima utjecaja, čak i Trump. Što se moglo vidjeti posljednjih tjedana, koliko traju žestoki napadi na Ukrajinu.
Dakle, može se reći da postoje granice onoga što Trump može učiniti kako bi pokušao natjerati Rusiju da se prilagodi njegovoj volji, rekli su analitičari za Newsweek, s obzirom na to da Putin već tri godine ne odstupa, bez obzira na razne pritiske, koji uključuju sankcije. Primjerice, njegov odgovor na prijedlog 30-dnevnog primirja dokazao je da se Rusiju neće lako potisnuti i pritom je jasno dao do znanja da je otvoren za sporazum samo ako uključuje uvjete koje će, ruku na srce, Kijev teško prihvatiti.
Zato, možda je Trumpova najbolja raspoloživa opcija za pritisak na Moskvu ono što bi zapravo najmanje želio učiniti – pritisnuti ruski izvoz nafte i plina, koji Rusiji osigurava glavni izvor prihoda i pomaže u financiranju rata u Ukrajini.
“Ako pokušavate doći do bržeg rješenja sukoba u Ukrajini, to je ono za čime idete, te kontinuirane ruske prodaje energije”, rekla je Emily Kilcrease, viša suradnica u Centru za novu američku sigurnost. “To je jedino što je preostalo.”
No, Kilcrease je rekla da bi Trumpova administracija mogla oklijevati s “potpunim pristupom sankcijama povezanim s energijom protiv Rusije, jer bi to izazvalo dodatne nemire” u trenutku rastuće gospodarske nesigurnosti kod kuće zbog predsjednikovih trgovinskih politika.
Sankcije nisu urodile plodom
Trumpov domaći energetski program također mu otežava da se usmjeri na srce ruskog gospodarstva. Okrivio je svog prethodnika Joea Bidena za rast cijena energije, koji je uglavnom bio potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu, i kandidirao se s obećanjem da će smanjiti troškove i inflaciju. Novi skok cijena goriva na benzinskim crpkama, potaknut strožim energetskim sankcijama Rusiji, mogao bi mu se obiti o glavu kod birača, koje je pridobio pričom o jeftinijem gorivu, zbog čega želi djelovati odlučnije. Samo, kako? Zaporižje može biti svojevrstan adut, ali je li dovoljan?
Pitanje koliko agresivno ići na rusku naftu i plin mučilo je SAD i njezine saveznike tijekom Bidenove administracije. Zapad je, primjerice, 2022. ciljao ruski energetski sektor kao dio šireg paketa gospodarskih sankcija koje su koordinirale SAD, Europska unija i članice Skupine sedam (G7) nacija.
Mjere su uključivale zabranu pomorskog izvoza ruske sirove nafte i gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu ruske nafte. Imale su za cilj ograničiti moskovsku dobit bez potpunog odsijecanja zemalja koje ovise o Rusiji – jednom od najvećih svjetskih proizvođača nafte – za svoje energetske potrebe.
No, Rusija je pronašla načine da zaobiđe sankcije, uključujući oslanjanje na takozvanu “sivu flotu” brodova za nastavak izvoza nafte morem. Rusija je također nastavila izvoziti prirodni plin u dijelove Europe i pojačala izvoz energije u Kinu, Indiju i druge zemlje koje nisu sudjelovale u sankcijama.
Ruski prihodi od nafte i plina porasli su za 26 posto na 108 milijardi dolara prošle godine, a to dovoljno govori o neuspjehu sankcija. Europska unija je, pradoksalno, prošle godine potrošila više na rusku naftu i plin nego na financijsku pomoć Ukrajini, prema studiji koju je prošlog mjeseca objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka.
“Do sada, Zapad nije želio napraviti stvarni pritisak na Rusiju. Trump bi to mogao učiniti oduzimanjem Rusiji dobiti koju ostvaruje od prodaje nafte i plina”, rekao je Oleksandr Merezhko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
Postoji nekoliko koraka koje SAD i saveznici mogu poduzeti. Oni uključuju snižavanje gornje granice cijene ruske nafte, strože suzbijanje operatora sive flote i uvođenje sekundarnih sankcija tvrtkama i trgovinskim partnerima poput Kine koji nastavljaju kupovati rusku energiju.
Napad na ruski energetski sektor predstavljao bi promjenu za Trumpa. Otkako je stupio na dužnost, navodno razmatra ublažavanje nekih od sankcija Rusiji koje su već na snazi. U javnosti, Trump je više puta hvalio Putina, dok je vršio veći pritisak na Zelenskog da okonča rat.
Naime, pojačane sankcije ruskom energetskom sektoru razljutile bi Kremlj, tvrde energetski stručnjaci. Također bi zahtijevale blisku koordinaciju sa saveznicima u trenutku kada se Trump otvoreno sukobljava s Kanadom, Europskom unijom i drugima oko carina.
Trump je u ranijim komentarima zapravo priznao dilemu tvrdeći da SAD mogu poduzeti razorne akcije protiv ruskog gospodarstva.
“U financijskom smislu mogli bismo učiniti stvari koje su vrlo loše za Rusiju. To bi bilo razorno za Rusiju. Ali ne želim to učiniti jer želim mir”, izjavio je Trump, a kakvu će imati retoriku nakon sutrašnjeg razgovora, ubrzo ćemo otkriti.