Još jedna općina zatražila izuzeće od 'neradne nedjelje' u Federaciji BiH
Četiri mjeseca nakon što je Vlada Federacije BiH uvela zabranu rada nedjeljom, javnost je i dalje podijeljena. Iako su pojedini radnici pozdravili slobodan dan, mnogi poduzetnici i ekonomski stručnjaci ističu da mjeru karakteriše nedostatak šireg razmišljanja njenih razmjera te da ona, u trenutnom obliku, stvara nove izazove za lokalnu privredu.
Uz određene korekcije, kako tvrde, bi bila dobra za sve radnike a privrednicima bi gubici bili ublaženi.
Neujednačena primjena i poticaj konkurenciji iz susjednog entiteta
Iako je zabrana rada nedjeljom uvedena s ciljem smanjenja radnog opterećenja i pružanja dodatnog vremena za odmor, njena djelotvornost ograničena je samo na Federaciju BiH.
Dok trgovine ovdje moraju zatvarati vrata, prodajni objekti u bh. entitetu Republika Srpska nastavljaju raditi bez ograničenja, što narušava jedinstveno tržišno okruženje. Takva situacija dodatno slabi domaće poduzetnike, a ekonomsku sliku dodatno komplikuje neusklađenost zakonskih okvira na državnom nivou.
Nekoliko radnika, naročito onih zaposlenih u trgovinama koji su prisiljeni ostati raditi nedjeljom, suočavaju se s povećanim radnim opterećenjem. Za njih, slobodna nedjelja nije prilika za odmor, već dan u kojem se preuzimaju dodatni poslovi, što je veći stres a rezultat manji kvalitet usluge.
U nekoliko općina i gradova prepoznat je neadekvatni uticaj ove mjere na lokalnu privredu. Nedavno je Općina Jablanica, na inicijativu Udruženja privrednika, donijela zaključak da se Vladi FBiH dostavi prijedlog za izuzeće od zabrane rada nedjeljom.
Slične inicijative već su pokrenute u Maglaju, Tešnju, Orašju, Visokom i općini Stari Grad u Sarajevu, gdje lokalne vlasti smatraju da univerzalna primjena mjere šteti poslovanju i smanjuje konkurentnost lokalnog tržišta.
Podaci Porezne uprave Federacije BiH dodatno komplikuju priču. U periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, fiskalizirani promet u sektoru maloprodaje iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je nakon primjene zabrane rastao na 3,81 milijardu KM – nominalni porast od 67,2 milion KM.
Ovi rezultati ukazuju da zabrana rada nedjeljom nije dovela do očekivanog pada prometa, već su kupci pronašli alternativne načine za obavljanje kupovine.