Zemlja koja je 42 puta veće od BiH ima samo 150 km ceste i tri semafora
Najveći otok na svijetu, zemlja čudesne prirode, paradoksa i kontrasta.
Na Grenlandu više od tisućljeća arktički život dijele Inuiti i potomci skandinavskih doseljenika. Otokom je stoljećima vladala Danska, dok je na referendumu 2008. godine većina Grenlanđana odabrala veću autonomiju, pa je sada službeno danski autonomni teritorij.
Vidjet ćemo hoće li na nekom budućem referendumu ostvariti vruće (ili ledene?) snove Donalda Trumpa i glasati za pripojenje SAD-u, ali s tom ih zemljom veže dugo prijateljstvo i – ugovor o obrani. Za hladnoga su rata Amerikanci ovdje gradili proturuske vojne baze, a u današnje vrijeme ipak su češće istraživačke postaje, piše Punkufer.
Grenland je poslastica za geologe i klimatologe, ali i sve ljubitelje drugačijih putovanja kojima debeli minus ne može pokvariti doživljaj spektakularne prirode prošarane aurorom borealis i posebne kulture koja pluta s ovim otokom na pragu Arktika.
Površina Grenlanda je 2.166.086 kvadratnih kilometara, dok je Bosne i Hercegovine blizu 51.197, što čini BiH 2,36% veličine Grenlanda, tj. naša zemlja je 42 puta manja od ovog otoka.
Zašto Grenland nije kontinent?
Unatoč impresivnoj veličini od dva milijuna i gotovo dvjesto kvadratnih kilometara, najveći otok na Zemlji nije kontinent zbog toga što se ne nalazi na vlastitoj tektonskoj ploči nego je produžetak Kanadskoga štita, pa je geografski zapravo dio sjevernoameričkog kontinenta.
Je li Grenland samo led?
Čak 80 posto grenlandskog kopna je pod ledom,a obradive površine čine manje od 1 posto otoka. Grenlandski ledeni pokrivač drugi je po veličini na svijetu, a veći je samo onaj na Antarktici. Ponegdje je debljina ledenog pokrova veća od 3 i pol kilometra.
Najveći nacionalni park na svijetu
Čitav sjeveroistok Grenlanda je nacionalni park – površinom najveći na svijetu. Osnovan 1974., a u današnjem opsegu zaštićen od 1988. godine, utočište je za arktičke divlje životinje i pristup mora dozvoliti grenlandska vlada.
Uz to, čak su tri posebnosti Grenlanda upisane i na UNESCO-ov popis zaštićene baštine: ledenjak Ilulissat Icefjord, Kujataa na jugu otoka koja čuva nordijsku i inuitsku poljoprivrednu kulturu te inuitska polarna lovišta na području Aasivissuit – Nipisat.
Najčišći zrak i najčišća voda
Upravo zahvaljujući ledu i ledenim uvjetima u kojima i suvremeni čovjek mora živjeti drugačije, Grenland se može pohvaliti najčišćim zrakom i najčišćom vodom na svijetu.
Kada su ljudi stigli na Grenland?
Areolozi su pronašli dokaze ljudskog obitavanja ne Grenlandu stare 4 i pol tisuće godina. Starije izumrle kulture zamijenili su Inuiti koji su se ovdje nastanili prije otprilike tisuću godina. Danas su oko 90 posto stanovništva deklarira kao Inuiti – Kalaallit (zapadni Grenlanđani), Inugguit (sjeverozapadni) ili Iit (istočni).
Zašto se Grenland tako zove?
Grenland ili na danskom Greonland znači “Zelena zemlja” što “zvuči pogrešno”. Legenda kaže da joj je to ime dao prvi Europljanin koji se ovdje doselio u 10. stoljeću, odnosno koji je osuđen na prognanstvo ovdje odlučio odraditi svoju kaznu, Erik Crveni, smislio ovakvo ime kako bi bolje izreklamirao novu zemlju i privukao što više novih.
Ali zapravo, imao Erik ili nemao talent za prodaju leda Vikinzima, južni Grenland gdje se Erik Crveni nastanio zapravo i jest prilično zelen tijekom kratkog grenlandskog ljeta… i pun cvijeća.
Uz ispriku što smo počeli s europskim imenom, ono inuitsko – Inuit Nunaat, također na prvu zvuči kao greška. Ono, naime, znači – zemlja ljudi. Danas su Grenlanđani prihvatili naziv “Kalaallit Nunaat”, što znači “zemlja Grenlanđana”.
Najslabije naseljeno područje na Zemlji
Na Grenlandu živi nešto manje od 60 tisuća ljudi i nije teško i bez računanja vidjeti da se radi o jednom od najslabije naseljenih mjesta na Zemlji s otprilike 0,03 čovjeka po kvadratnom kilometru, srećom, samo u statistici.
Samo jedan grad nije na obali
Većina stanovnika živi u gradovima na ugodnijoj zapadnoj obali. Jedini grad koji nije na obali je Kangerlussuaq, čije ime znači “veliki fjord” i nalazi se – na kraju velikog fjorda, gotovo 160 kilometara od obale. Ovdje je druga grenlandska međunarodna zračna luka, uz onu u Nuuku, vrlo važna jer je Kangerlussuaq iako hladniji od obale, ima čak 300 vedrih dana godišnje. Na Grenland možete doći samo iz Danske ili Islanda.
Glavni grad ima tri semafora, ostali – nijedan
Glavni grad Nuuk ima oko 17 tisuća stanovnika, i mnoge osobine modernih zapadnih gradova, ali i neke grenlandske posebnosti. Jedna od njih sigurno su trgovine “od igle do lokomotive”, ali s arktičkim predznakom. Pa kada već idete po povrće za juhu i 20 deka sušenog soba, usput uzmete i flis i pušku za medvjede, piše Dnevnik.hr.
Grenlandske kuće su vrlo slikovite i iskaču iz krajolika obojane u žive boje. Ova je tradicija nastala u kolonijalno doba, kada je svaka boja imala značenje i otkrivala funkciju ili namjenu kuće. I danas se kuće boje istom bojama, ali vlasnici ih mogu slobodno odabrati.
U Nuuku postoje samo tri semafora (četiri računa li se onaj na ulazu u tunel), što dovoljno govori o gotovo nikakvoj važnosti automobilskog prometa na ovom otoku. Registriranih automobila manje je od sedam tisuća, a izvan gradova njima ne možete nigdje.
Najdulju cestu izgradio Volkswagen
Na Grenlandu postoji smo 150 kilometara cesta, od čega je samo 60 kilometara asfaltirano. Najdulja cestovna dionica na Grenlandu duga je tek 35 kilometara. Vodi od istraživačke stanice Kellyville preko Kangerlussuaqa do grenlandske ledene ploče. Cestu je izgradio Volkswagen kako bi omogućio pristup svojoj testnoj bazi.