Svjetski dan hrane: Bosnu i Hercegovinu ne zaobilazi trend povećanja pretilosti
Raznovrsna i pravilna ishrana postala je trend i u Bosni i Hercegovini. Kvalitetna i zdrava hrana je dostupna svima, samo je pitanje koliko se svi mi potrudimo da dođemo do iste. Međutim, navike u ishrani našeg stanovništva nisu na zadovoljavajućem nivou, mišljenja je nutricionistkinja Amela Ivković O'Reilly.
Svake godine 16. oktobra Organizacija za hranu i polјoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima obilježava Svjetski dan hrane. Ovogodišnji slogan je "Socijalna zaštita i polјoprivreda - prekidanje ciklusa ruralnog siromaštva", a u skladu sa ovim datumom, mjesec oktobar je proglašen Mjesecom pravilne ishrane.
U ovogodišnjem izvještaju Stanja prehrambene nesigurnosti u svijetu (SOFI), koji objavljuje Organizacija za hranu i poljoprivredu, navodi se da programi socijalne zaštite igraju ključnu ulogu u napretku zemalja, a samim tim i u postizanju milenijumskog razvojnog cilja Ujedinjenih naroda – da se glad u svijetu iskorijeni.
Ipak, oko 73 posto svjetske populacije, prema ovoj organizaciji, nema pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti i većina tih ljudi živi u ruralnim područjima zemalja u razvoju, gdje opstanak mnogih zavisi od poljoprivrede.
“Moramo hitno djelovati i pomoći najugroženijima kako bi svijet riješili gladi”, kazao je direktor FAO-a Jose Graziano da Silva povodom obilježavanja Dana hrane, te dodao da programi socijalne zaštite trebaju omogućiti domaćinstvima bolji pristup hrani, često kroz pomoć u njenom uzgoju te učiniti da ona bude što raznovrsnija i zdravija.
- Žene u poljoprivredi ključ smanjenja broja gladnih -
Ovi programi mogu imati pozitivan uticaj na ishranu novorođenčadi i majki, smanjiti dječiji rad i povećati broj učenika u školskim klupama, što bi povećalo produktivnost u svakoj zemlji, poručio je da Silva.
Ove godine znatno se više govori o omogućavanju ženama-farmerima jednak pristup resursima što bi, navode iz Svjetskog programa za hranu (WFP), dovelo do toga da u svijetu bude do 150 miliona manje gladnih ljudi, jer aktuelni podaci govore da 795 miliona ljudi, nema dovoljno hrane da vodi aktivan i zdrav život.
"Žene su temelj ruralne ekonomije, posebno u zemljama u razvoju. One snose najveću odgovornost za proizvodnju hrane i igraju ključnu ulogu u okončanju gladi. Ukoliko bi žene-farmeri imale isti pristup kreditima, zemljištima i prodavale svoje žetve na tržištima, mislimo da bi u svijetu bilo 100 do 150 miliona manje gladnih ljudi", ističu iz WFP-a.
Osim o kvantitetu, mora se više povesti računa i o kvalitetu hrane, poručuju iz FAO-a, jer od manjka mikronutritivnih elemenata u ishrani pati više od milijardu odraslih ljudi u svijetu, što je uzrok raznih bolesti vezanih za ishranu, uključujući i gojaznost.
- Bosnu i Hercegovinu ne zaobilazi trend povećanja pretilosti -
Raznovrsna i pravilna ishrana postala je trend i u Bosni i Hercegovini. Kvalitetna i zdrava hrana je dostupna svima, samo je pitanje koliko se svi mi potrudimo da dođemo do nje. Međutim, navike u ishrani našeg stanovništva nisu na zadovoljavajućem nivou, mišljenja je nutricionistkinja Amela Ivković O'Reilly.
“Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tokom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila, a naša zemlja nažalost prati taj trend. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se po broju pretilnih ljudi BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi”, kazala je Ivković O'Reilly, članica Udruženja nutricionista Irske, Velike Britanije i Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije.
Prosječni stanovnik BiH kupuje hranu ne misleći o zdravlju, siromašni su prinuđeni jesti ono što je izadašno i sito, a velikom broju građana je nedostupna kvalitetna i skupa hrana. Na pitanje da li je u tom kontekstu paradoksalno govoriti o zdravoj ishrani, Ivković O'Reilly ističe kako izborom da jedemo lokalnu i sezonsku hranu, smanjujemo trošak hrane i ujedno podržavamo naše poljoprivrednike, podstičemo ih na proizvodnju kvalitetnije hrane.