DŽAFEROVIĆ PORUČIO: Dejton ima svoje nedostatke

Ključni značaj u oblikovanju moderne Bosne i Hercegovine imaju procesi integracije u Evropsku uniju i NATO savez, kao okvire koji omogućavaju realizaciju težnji ogromne većine građana Bosne i Hercegovine za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet – rekao je danas u Bakuu člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, govoreći na panelu “Sadašnjost i budućnost Balkana“ organiziranom u okviru Sedmog globalnog Baku foruma.

U uvodnom dijelu svog izlaganja, Džaferović je govorio o tome kako je prije 24 godine Dejtonski mirovni sporazum okončao rat u Bosni i Hercegovini. Unatoč brutalnim povredama međunarodnog prava – kroz izvršenu agresiju, praćenu genocidom, zločinima protiv čovječnosti i etničkim čišćenjem – Dejtonskim mirovnim sporazumom izgrađena je osnova za mir u Bosni i Hercegovini, o kojem zavisi sigurnost i stabilnost cijele regije zapadnog Balkana.

Iako su i danas prisutni brojni izazovi i poteškoće u njegovom tumačenju i implementaciji, Džaferović je ocijenio da je Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoj primarni cilj. To je bilo moguće zahvaljujući nizu snažnih međunarodnih multilateralnih mehanizama koji su ugrađeni u njegovu strukturu, od regionalne kontrole naoružanja i međunarodne mirovne misije do mehanizma kakav je Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Dejtonski mirovni sporazum nije samo omogućio održivi mir, već je stvorio i okvir za provođenje brojnih reformskih procesa. Napravljeni su snažni pomaci na reintegraciji BiH. Jačanje i izgradnja državnih institucija i povratak izbjeglica i raseljenih lica u svoje prijeratne domove, ostaju i dalje dva najvažnija prioriteta u procesu reintegracije.

– Premda je ostvario svoju primarnu namjenu, Dejtonski mirovni sporazum je kroz praksu pokazao i značajne nedostatke. Tu je prvenstveno riječ o mehanizmima blokada i nedovoljne funkcionalnosti institucionalnog sistema, zbog vrlo složene unutrašnje organizacije koja često usporava i komplikuje donošenje odluka. Drugi suštinski problem jeste diskriminacija, koja naročito pogađa populaciju izbjeglica i raseljenih osoba koji su se vratili na svoja prijeratna prebivališta – kazao je on.mdžija.