Ko će ostati "kraćih rukava" nakon kulminacije sukobu na relaciji Erdogan-Gülen?

Neuspješan pokušaj vojnog udara u Turskoj otvario je niz pitanja, koja su sezala u historiju, od uspostavljanja moderne Turske republike, do današnje političke situacije u toj državi. Uobičajna frazeologija o sekularnoj vojsci, koja pokušava čuvati Tursku od pretjerane islamizacije, nije bila dovoljna za tumačenje sinoćnjeg pokušaja da se izvrši državni udar.

Erdogan vs. Gülen

Naprotiv, predstavnici vlasti su odmah dali svoje viđenje sinoćnje situacije, iz koje se jasno moglo iščitati da je pokret Fetullaha Gulena - Hizmet - odgovoran za pokušaj državnog udara. To je potvrdio i sam Erdogan, kazavši da najveću odgovornost snosi Fethullah Gulen, poznati turski politički i vjerski vođa.

Fethullah Gulen, lider je pokreta Hizmet, kojim rukovodi iz svoje rezidencije u Saylorsburgu, gradiću u Pennsylvaniji.

Hizmet je globalni pokret, koji u je više od stotinu zemalja širom svijeta osnovao škole, domove, univerzitete, izdavačke kuće i humanitarne organizacije koje promoviraju njegove ciljeve.

Hizmet je u prošlosti blisko sarađivao sa AK partijom u provođenju demokratskih reformi i borbi protiv turske vojske, koja se miješala u vođenje državne politike.

Aktuelna vlast ga smatra vođom terorističke organizacije Fetullah/Paralelna državna struktura (FETO/PDY). Gulen se razišao sa politikom Erdogana 2013. godine nakon čega je našao utočište u SAD-u.

Imam Fethullah Gulen, koji se nalazi u samonametnutom egzilu, kazao je da "kategorički odbacuje optužbe da je imao ulogu u pokušaju puča protiv Erdoganove vlasti“.

"Kao neko ko je propatio tokom više vojnih pučeva, posebno je uvredljivo da budem optužen da imam bilo kakve veze sa takvim pokušajem", rekao je Gulen, prenosi Reuters.

Itekako je za Tursku, ali i za cijeli svijet, trenutno najvažnije pitanje stabilnosti vlasti u toj zemlji, bez obzira na njegov autokratski način vladavine na kojem mu zamjeraju demokratskija društva. Pa tako je cijeli zapadni svijet u ovom slučaju uputio podršku Recepu Tayyipu Erdoganu.

Radikalizacija Turske

Veliko je pitanje šta bi se desilo da je vojska uspjela izvesti državni udar, na koje analitičari ne daju baš optimistične odgovore: „Vjerovatno bi sad u Turskoj bio građanski rat!“

No, s obirom na to da državni udar nije uspio, stručnjaci upozoravaju da postoji mogućnost da se Turska pod sadašnjim političkim vodstvom dodatno islamizira i radikalizira, što bi na vratima Evrope moglo stvoriti trajnu političku krizu. 

Bilo kako bilo, nijedna se od suprotstavljenih političkih figura se ne može promatrati po modelu dobar-loš. Nakon sukoba na relaciji Erdogan-Gulen, koji je nakon sinoćnjeg državnog udara doživio kulminaciju, postavlja se pitanje kako će se stvari nastaviti odvijati.

Američki državni sekretar John Kerry kaže da nije primio zahtjev za izručenje Fethullaha Gulena te da će Sjedinjene Američke Države pomoći Turskoj u istrazi. Dodao je da se zalažu za demokratski izabrano vodstvo u Turskoj.

Činjenica je da je Fethullah Gulen do sada uživao veću podršku zapada od Recepa Tayyipa Erdogana. U sadašnjoj konstelaciji odnosa neko će, po svemu sudeći, ostati "kraćih rukava".

Veliki umovi su nekoć tvrdili da je historija vječito ponavljanje. Državni udari u Turskoj nisu bili nepoznati ni kroz historiju, te stoga Novi.ba u nastavku donosi historijat državnih udara u Turskoj.