Avdibegović: Pomoć bh. institucija žrtvama seksualnog nasilja u ratu nedovoljna

Bosna i Hercegovina
Avdibegović: Pomoć bh. institucija žrtvama seksualnog nasilja u ratu nedovoljna
Neuropsihijatrica na Klinici za psihijatriju u Tuzli Esmina Avdibegović kazala je da je pomoć koju pružaju institucije u Bosni i Hercegovini osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratnom konfliktu u BiH nedovoljna, te da ova pomoć, bilo da se radi o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj, uglavnom dolazi iz nevladinog sektora.

Neuropsihijatrica na Klinici za psihijatriju u Tuzli Esmina Avdibegović kazala je da je pomoć koju pružaju institucije u Bosni i Hercegovini osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratnom konfliktu u BiH nedovoljna, te da ova pomoć, bilo da se radi o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj, uglavnom dolazi iz nevladinog sektora.

To je izjavila povodom prezentacije izvještaja "Stigmatizacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu u BiH", koju je danas u Sarajevu organizirao Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) povodom obilježavanja 19. juna, Međunarodnog dana eliminacije seksualnog nasilja u konfliktu.

Avdibegović je istakla da su kod ovakvih osoba i nakon 20 godina očigledne psihičke posljedice i teškoće u socijalnom funkcioniranju te da se to reflektira i na njihovu djecu, ali i na cijelu zajednicu.

Napomenula je da su muškarci u posebno nepovoljnom položaju zbog stigme i tabua seksualnog nasilja muških osoba.

Mišljenja je da ukupan angažman društva mora biti veći i adekvatniji da bi se pomoglo, ne samo osobama koje su preživjele seksualno nasilje već i njihovoj djeci.

Pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija kazala je da bi istraživanje trebalo poslužiti svim nivoima vlasti, posebno onim koji se bave direktnom podrškom žrtvama, da bolje razumiju i da se bolje obuče da bi mogli ispuniti potrebe žrtava seksualnog nasilja tokom rata u BiH.

- Ove žrtve ne uživaju jednaku zaštitu na svim nivoima vlasti BiH, a prilično su različiti i zakoni kojima se reguliraju njihov položaj i zaštita - istakla je Đuderija.

Stoga, naglasila je, potrebno je napraviti određene promjene u razumijevanju potreba žrtva, ali i u edukaciji profesionalaca da bi znali pružiti adekvatnu pomoć ovoj kategoriji osoba.

Podsjetila je da Ministarstvo godinama zagovara projekte iz ove oblasti te da je ono što oni mogu uraditi jeste u domenu borbe i sprečavanja diskriminacije ovih kategorija populacije.

Također, dodala je, godinama su radili na izmjenama i dopunama zakonskih rješenja u Federaciji BiH, u RS-u tek se radi na tome, te da na nivou BiH pokušavaju ponuditi okvirni zakon koji bi regulirao prava žrtava seksualnog nasilja u ratnom konfliktu.  

Navela je osnovne probleme s kojima se žrtve suočavaju a to su, između ostalih, manjak pružanja odgovarajućeg oblika podrške i prepoznavanja nadležnih vlasti koje brinu o njihovim pravima.

Također, naglasila je da su resursi lokalnih vlasti u ovoj oblasti nedostatni te da žrtve ne mogu ostvariti svoja prava te kazala da ovim projektom pokušavaju izgraditi sistem i metodologiju koja bi postala praksa u rješavanju problema ove kategorije stanovništva.  

Predstavnica UNFPA u BiH Doina Bologa istaknula je da je stigmatizacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje "veoma bolna tema i rana koju je teško zacijeliti".

Istakla je da istraživanje daje uvid u stanje stigmatizacije te da ne pripada nijednoj organizaciji već žrtvama i društvu u cjelini.

Također, dodala je da će rezultati istraživanja dodatno biti razmatrani u parlamentu BiH, s vladama i mnogim organizacijama.

Zaključak predstavnice UNFPA jeste da rješavanje problema stigmatizacije ne može biti postignuto samo jednom intervencijom te da zahtijeva kombinaciju usklađenih i kontinuiranih napora s više strana.

U tome, napomenula je, i mediji imaju važnu ulogu, u smislu načina na koji izvještavaju o tim pitanjima.

(Fena)

Ne propustite