Rakete siju haos, svijet u strahu: Evo šta je pogodilo Kijev i Rusiju

Raketni rat u Ukrajini: Koje smrtonosno oružje obje strane koriste na bojištu

Rat u Ukrajini sve više prerasta u tehnološki sukob u vazduhu: novi talas raketnog nadmetanja

Rat u Ukrajini prerasta u tehnološko nadmetanje u kojem obje strane koriste sve naprednije rakete, borbene dronove i eksperimentalno oružje dugog dometa. Dok Rusija demonstrira nove balističke i hipersonične sisteme poput Orešnika, Ukrajina pokušava uz pomoć zapadne tehnologije i vlastitih inovacija održati ravnotežu i proširiti domet svojih udara.

Orešnik – ruski hipersonični izazov

Orešnik je raketa srednjeg dometa (500–5.500 km) koja može dostići brzinu do 10 maha, što je čini gotovo nemogućom za presretanje. Rusija je prvu konvencionalnu verziju testirala u novembru 2024. godine, kada je pogodila cilj u Ukrajini.

Prema riječima Vladimira Putina, višestruke bojeve glave Orešnika čine ga razornim i bez nuklearne glave — po snazi uporedivim s nuklearnim oružjem. Ministarstvo odbrane Bjelorusije navodi domet do 5.000 kilometara, a ruski izvori tvrde da bi raketa mogla pogoditi vazdušnu bazu u Poljskoj za 11 minuta i sjedište NATO-a u Briselu za 17 minuta.

Zabrinutost izaziva činjenica da se ne može unaprijed utvrditi nosi li raketa nuklearnu ili konvencionalnu glavu, što povećava stratešku neizvjesnost. Nakon što je Rusija 2019. napustila sporazum o zabrani raketa srednjeg dometa, otvoren je put za razvoj sistema poput Orešnika. Putin je upozorio da bi se raketa mogla koristiti protiv zapadnih saveznika Ukrajine ako Kijev nastavi napade unutar ruske teritorije zapadnim oružjem dugog dometa.

Orešnik je ponovo dospio u fokus nakon što je Rusija potvrdila njegovu upotrebu u napadu na Ukrajinu, koji je Moskva opisala kao odmazdu za pokušaj napada na Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti.

Ukrajinski arsenal: Zapadna pomoć i domaće inovacije

Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadne sisteme, ali i ubrzano razvija vlastitu raketnu tehnologiju.

ATACMS – američki taktički balistički projektil nadzvučne brzine i dometa do 300 km, lansira se iz sistema HIMARS i M270 MLRS. Cijena jedne rakete prelazi milion dolara, a upotreba je strogo kontrolisana. Njihovo uvođenje primoralo je Rusiju da premjesti 90% svojih borbenih aviona iz dometa ovih projektila.

Storm Shadow / SCALP – britansko-francuska krstareća raketa dometa do 250 km, koja leti na malim visinama i ima izuzetnu preciznost. Korištena je u napadima na Krim, most kod Hersona i sjedište Crnomorske flote. Od novembra 2024. Velika Britanija je odobrila njenu upotrebu i na ruskoj teritoriji.

Neptun R-360 – ukrajinska krstareća raketa dometa 300 km, izvorno razvijena za borbu protiv brodova, kasnije prilagođena za napade na kopno. U aprilu 2022. godine odigrala je presudnu ulogu u potapanju ruske krstarice “Moskva”, što je postalo simbol ukrajinskog otpora.

Palianytsia – domaći hibrid drona i rakete dometa do 700 km, predstavljen 2024. godine, namijenjen napadima duboko u ruskoj pozadini.

Flamingo – najnoviji projektil domaće proizvodnje s dometom do 3.000 km, zamišljen kao alternativa bespilotnim letjelicama za dalekometne udare.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje se oslanja na zapadne saveznike – sisteme Patriot, NASAMS, Iris-T, SAMP/T i Hawk, a posebno se ističe Patriot, koji je više puta uspješno presreo ruske hipersonične rakete Kinžal i Cirkon.

Velika Britanija je 2025. godine najavila novi sistem Gravehawk, koji koristi kontejnerske lansere i kompatibilne raketne zalihe u okviru paketa pomoći od šest milijardi dolara.

Ruski arsenal: od Iskandera do hipersoničnih projektila

Ruski raketni arsenal uključuje širok spektar balističkih i krstarećih projektila:

• Orešnik – raketa srednjeg dometa (do 5.000 km) zasnovana na interkontinentalnoj tehnologiji.
• H-101 (Kh-101) – krstareća raketa lansirana sa strateških bombardera; iako se koristi masovno, Ukrajina uspješno obara veliki broj ovih projektila.
• Iskander-M – mobilni balistički sistem dometa do 500 km, korišten za razorne udare s ruske teritorije.
• Kinžal – hipersonična raketa brzine do 10 Maha, teško presretljiva i sposobna za konvencionalne i nuklearne udare.
• Cirkon (Zircon) – nova hipersonična raketa s mogućnošću manevrisanja i većim dometom, predviđena za precizne napade na udaljene ciljeve.
• Tačka-U – modernizovana sovjetska balistička raketa dometa do 120 km, koju koriste obje strane.

Rusija također sve češće koristi klizne bombe s GPS navođenjem, koje uzrokuju velike štete na frontu, posebno u gradovima poput Harkova. Masovne napade omogućavaju višecijevni raketni sistemi iz BM serije, a protivvazdušnu zaštitu čine S-400 i S-500, koji formiraju preklapajuću mrežu odbrane protiv balističkih i hipersoničnih prijetnji.