Velesila se naoružava kao nikad do sad: "Ovo vodi prema scenariju Pearl Harbora"
Japanska vlada odobrila je rekordan obrambeni budžet dok napetosti s Kinom nastavljaju rasti, nakon što je Peking ovog sedmice optužio Tokio za „podsticanje utrke u naoružanju u svemiru“.
Nacrt odbrambenog budžeta za narednu fiskalnu godinu – odobren u petak – iznosi više od 9 biliona jena (58 milijardi dolara) i veći je za 9,4 % u odnosu na prethodni budžet koji završava u aprilu. The Guardian podsjeća da ovo povećanje dolazi u četvrtoj godini japanskog petogodišnjeg programa kojim se planira udvostručiti godišnja potrošnja na naoružanje na 2% BDP-a.
Budžetski plan fokusira se na jačanje sposobnosti protivnapada i obalne odbrane pomoću raketa zemlja-brod i bespilotnih arsenala. Za odbranu obala Japan će potrošiti 100 milijardi jena za raspoređivanje „masivnih“ vazdušnih, površinskih i podvodnih dronova za nadzor i zaštitu u okviru sistema nazvanog „Shield“ (Štit), čije se pokretanje planira za mart 2028. godine, naveli su zvaničnici ministarstva odbrane.
Povećanje budžeta događa se usred eskalacije neprijateljstava između kineske i japanske vlade. Peking se dosljedno protivio jačanju japanske odbrane, ali su odnosi kolabirali prošlog mjeseca kada je japanska premijerka, Sanae Takaichi, izjavila da bi se Japan vjerovatno vojno angažovao ako Kina napadne Tajvan u okviru pekinških planova za aneksiju teritorija.
Izjave Takaichi izazvale su bijesnu reakciju Pekinga, koji je pokrenuo niz diplomatskih i privrednih uzvratnih mjera. Takaichi je odbila da povuče svoje komentare, a vlada je ostala pri stavu da oni ne predstavljaju promjenu japanske obrambene politike.
Optužbe za militarizaciju svemira
Zvaničnici kineske vlade nastavili su javno kritikovati Tokio, koristeći svaku objavu vezanu za vojsku. U četvrtak je kinesko ministarstvo odbrane na redovnom brifingu za novinare saopštilo da japanski nedavni razvoj svemirske tehnologije – od kojih se dio odvija u saradnji sa SAD-om – „ubrzava naoružavanje i militarizaciju svemira te podstiče svemirsku utrku u naoružanju“.
Tokio je od marta 2023. lansirao nekoliko raketa koje su nosile teretne letjelice i satelite za GPS sisteme i prikupljanje obavještajnih podataka, prenose japanski mediji. „S obzirom na to da su japanski opasni militaristi nekada pokrenuli iznenadne napade, te da zemlja sada usvaja ofanzivnu svemirsku politiku, ne čudi što raste zabrinutost zbog novog scenarija nalik Pearl Harboru“, izjavio je u nedjelju portparol ministarstva odbrane Zhang Xiaogang.
Japanski poslijeratni ustav zabranjuje korišćenje sile kao sredstva rješavanja međunarodnih sporova, ali amandman iz 2015. godine – donesen dok je premijer bio Takaichin mentor Šinzo Abe – dopušta zemlji ostvarivanje kolektivne samoobrane u određenim situacijama, čak i ako nije direktno napadnuta. Trenutna japanska sigurnosna strategija identificira Kinu kao najveći strateški izazov zemlje i poziva na asertivniju ulogu u sigurnosnoj saradnji sa SAD-om.
Američka podrška Tajvanu
U četvrtak je kinesko ministarstvo odbrane takođe oštro kritikovalo SAD zbog kontinuirane potpore Tajvanu, sedmicu dana nakon što je odobrena masovna američka prodaja oružja Taipeju u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara. SAD diplomatski ne priznaje Tajvan, ali je njegov najznačajniji podupiratelj u odupiranju kineskim prijetnjama aneksijom i prema američkom zakonu obavezan je pružiti mu sredstva za samoodbranu.
Prošle sedmice američki Senat takođe je usvojio Zakon o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji, koji uključuje ovlašćenje za trošenje do jedne milijarde dolara u 2026. na sigurnosnu saradnju vezanu za Tajvan. Zhang je optužio SAD za „ohrabrivanje aktivnosti za nezavisnost Tajvana“ i za podkopavanje mira i stabilnosti.
Kina je usred višegodišnjeg procesa modernizacije svoje vojske, usmjerenog na to da bude sposobna silom zauzeti Tajvan. Peking tvrdi da je Tajvan provincija koja se mora „ponovo ujediniti“ s kopnom, dok velika većina tajvanskog naroda odbacuje tu mogućnost. Kineska mornarica i vazdušne snage, koje se brzo razvijaju, sve se dalje upućuju izvan granica i učestvovale su u višestrukim incidentima sa drugim vojskama.
Ranije ovog mjeseca kineske letjelice usmjerile su svoje radare za navođenje na japanske avione tokom vojnih vježbi u blizini jugozapadnog Japana, što je Tokio ocijenio kao provokaciju i zbog čega je uputio zvanični protest. „Zaključavanje radara“ ubraja se među najopasnije poteze koje vojni avion može izvesti, jer jasno sugeriše mogućnost napada i prisiljava ciljanu letjelicu na hitne manevre izbjegavanja. Zhang je pritom izjavio da su kineski obrambeni izdaci razumni i umjereni, te da su aktivnosti Pekinga „u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom“, prenosi Dnevno.