Europska zemlja donijela neočekivanu pobjedu Putinu
Već pri serviranju škampa na samitu 23. oktobra u Bruxellesu postalo je jasno da nešto ne ide kako treba. Čelnici Evropske unije okupili su se kako bi predsjedniku Ukrajine, Volodimiru Zelenskom, ponudili ono što mu je bilo najpotrebnije – ogroman zajam od oko 140 milijardi eura, osiguran ruskom imovinom zamrznutom u Belgiji.
Plan je trebao omogućiti Kijevu finansijsku stabilnost najmanje dvije godine, u trenutku kada se rat ponovo zaoštrava, piše Politico.
Evropski lideri bili su toliko sigurni u dogovor da su već raspravljali o načinu trošenja novca. Francuska je insistirala da se oružje kupuje u Evropi, dok je Finska tražila da Zelenski može nabavljati opremu gdje god želi, smatrajući da bi previše uslova samo usporilo isporuku pomoći.
Međutim, nakon što je rasprava prekinuta za ručak bez ikakvog dogovora o korištenju ruske imovine, postalo je jasno: Belgija, država s 12 miliona stanovnika, neće dopustiti da plan o reparacijskom zajmu uopće zaživi. To je za mnoge u Bruxellesu bio šok, jer Belgija gotovo nikada ne preuzima ulogu blokatora u evropskoj politici.
Premijer Bart De Wever zaustavio plan
Presudni udarac zadao je belgijski premijer Bart De Wever, 54-godišnji flamanski nacionalist poznat po oštrom jeziku i specifičnom stilu, ali ovog puta izuzetno ozbiljan. Upozorio je kolege da bi rizik ruske odmazde zbog eksproprijacije državne imovine bio „neodrživ“.
Ako bi Moskva dobila pravni spor protiv Belgije ili Eurocleara – belgijske finansijske institucije koja drži ruska sredstva – Belgija bi sama morala vratiti sav novac.
– To je potpuno suludo – rekao je De Wever.
Kako su sati prolazili, belgijski premijer je zahtijevao da se zaključci samita preprave, brišući svaku referencu na korištenje ruske imovine za finansiranje Ukrajine. Belgijska blokada uzdrmala je evropsko jedinstvo u ključnom trenutku.
Da je dogovor prošao, EU bi poslala snažnu poruku Vladimiru Putinu o dugoročnoj podršci Ukrajini i vlastitoj spremnosti da preuzme rizik. Umjesto toga, unutrašnje podjele oslabile su i Zelenskog i Uniju, dok Donald Trump sve otvorenije zagovara nagodbu s Moskvom – mir koji mnogi u Evropi smatraju izuzetno nepovoljnim za Ukrajinu.
Evropski diplomati upozoravaju da bi odlaganje finansiranja moglo ozbiljno oslabiti ukrajinski položaj uoči mogućih novih diplomatskih inicijativa.
Bruxelles blokiran, Ukrajina na rubu finansijskog kolapsa
Situacija ostaje zamrznuta dok se rat približava prekretnici. Ukrajina klizi prema finansijskom ponoru, Trump pritišće Zelenskog da potpiše nepovoljan sporazum s Putinom, a Belgija i dalje blokira plan. Za Kijev, koji se već suočava s nestašicom oružja i usporenim isporukama pomoći, svaki tjedan neizvjesnosti ima ogromnu cijenu.
– Rusi se sigurno zabavljaju – rekao je jedan visoki evropski dužnosnik.
Lideri EU pokušat će donijeti konačnu odluku na samitu 18. decembra. No pitanje ostaje: mogu li Ursula von der Leyen i António Costa uvjeriti De Wevera da promijeni stav? Belgija zasad ne popušta.
– Nećemo stavljati rizike teške stotine milijardi na belgijska leđa. Ni danas, ni sutra, nikada – poručio je De Wever na televiziji.
Kako je došlo do blokade
Prema više od 20 diplomata i evropskih zvaničnika koji su anonimno govorili za Politico, plan je počeo pucati čim su porasle napetosti između De Wevera i novog njemačkog kancelara Friedricha Merza.
De Wever je na vlast došao u februaru nakon teških koalicijskih pregovora, a samo tri tjedna kasnije Merz je pobijedio na izborima u Njemačkoj. Obojica temperamentni i čvrsti političari, ubrzo su ušli u sukob. Merz je odmah po preuzimanju funkcije izjavio da Europa mora postati „potpuno neovisna o SAD-u“ i upozorio da bi NATO mogao nestati, što je izazvalo nervozu u susjednim državama.
U septembru je Merz dodatno pogoršao odnose kada je javno pozvao na korištenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, i to baš dok je Belgija vodila osjetljive pregovore s Bruxellesom. Belgijanci su to doživjeli kao direktan pritisak.
Nekoliko dana kasnije i von der Leyen je podržala inicijativu, uz tvrdnju da se „ne radi o zapljeni imovine“, već o korištenju sredstava kao predujma budućih reparacija koje će Rusija ionako morati platiti.
Belgijska vlada neusklađena iznutra
Činilo se da je belgijski ambasador pri EU, Peter Moors, signalizirao spremnost na kompromis, ali se ispostavilo da nije bio u direktnom kontaktu s premijerom. Sve ključne odluke donosi De Wever, koji je kategorično protiv zadiranja u Euroclear, centralnu tačku belgijskog finansijskog sistema.
Kada je stigao na samit, evropski čelnici shvatili su koliko je njegov otpor ozbiljan. U institucijama EU ovaj slučaj već nazivaju „jednim od najgorih komunikacijskih nesporazuma“ posljednjih godina.
Složena belgijska politička scena dodatno je zakomplicirala situaciju – De Wever je u sred borbe za nacionalni budžet od 10 milijardi eura, pa je ideja da bi Belgija mogla biti prisiljena Rusiji platiti deset puta više potpuno neprihvatljiva.
Američki pritisak i Trumpovi planovi
Dodatnu složenost donosi Washington. Prema riječima dvojice diplomata, američki zvaničnici poručili su Bruxellesu da žele da se zamrznuta sredstva Rusiji vrate nakon mirovnog sporazuma i da se koriste za zajedničku obnovu Ukrajine — s tim da bi SAD preuzeo 50 posto profita.
U evropskim prijestolnicama ova je ideja dočekana s nevjericom i zabrinutošću, jer bi takav plan praktično dao Moskvi finansijsku nagradu nakon agresije.
Trump sve otvorenije zahtijeva postizanje dogovora s Rusijom, što izaziva ozbiljnu zabrinutost među evropskim liderima koji strahuju da bi takav „mir“ bio u potpunosti po mjeri Kremlja.
Rizici za Belgiju: euro, Euroclear i dronovi
Belgija je zabrinuta i zbog mogućeg pada povjerenja u euro, ukoliko investitori zaključe da njihova sredstva više nisu sigurna. Euroclear, kao ključna finansijska institucija, snažno lobira protiv upotrebe ruskih sredstava.
Usto, u novembru su zabilježeni i incidenti s dronovima iznad briselske zračne luke i vojnih objekata, koje su vlasti protumačile kao moguće rusko izviđanje. Zvaničnici strahuju da bi odluka o zapljeni imovine mogla izazvati hibridne napade na Belgiju.
Orbán kao dodatna prijetnja
Još jedna prijetnja je Viktor Orbán. Ruska imovina ostaje zamrznuta samo dok svih 27 članica EU svakih šest mjeseci glasa za produženje sankcija. Ako se Mađarska predomisli, sredstva bi mogla biti deblokirana, a Belgija bi se našla u središtu nove finansijske krize.
EU se približava ključnom samitu, ali pravno održivo rješenje još ne postoji. Sve opcije nose rizike – zajedničko zaduživanje, otvaranje državnih proračuna ili privremeni zajam. Bez dogovora, Ukrajinu bi mogao pogoditi ozbiljan finansijski kolaps.
– Ovo nije računovodstvena vježba. Pripremamo najvažniji samit Evropskog vijeća u modernoj historiji – upozorava estonski ministar Jonatan Vseviov.
Pitanje koje visi nad Bruxellesom je staro, ali i dalje bez odgovora:
Može li Unija od 27 država, sa svojim unutrašnjim podjelama i suprotstavljenim interesima, donijeti zajedničku odluku kad je to najvažnije?
Jedan diplomat sažeo je odgovor bez iluzija:
– To danas niko ne može znati.