Atlantic: Ovo je početak kraja NATO-a

Ruski dronovi u Poljskoj: Test za NATO i američku odlučnost

Rusija je jučer poslala roj dronova u Poljsku. Kriza NATO saveza, koju su dosad i s obje strane Atlantika poricali ili pokušavali odgoditi, sada je izbila na površinu. Došao je trenutak u kojem svijet mora otkriti jesu li Sjedinjene Američke Države i dalje predane odbrani svojih saveznika, piše Robert Kagan u američkom časopisu The Atlantic.

Kagan je saradnik The Atlantica, viši naučni suradnik u Brookings Institutionu, jednom od najutjecajnijih američkih think tankova, te autor knjige Rebellion: How Antiliberalism Is Tearing America Apart—Again.

Trumpove nejasne poruke

Od samog početka svoje predsjedničke kampanje Donald Trump bio je, u najboljem slučaju, neodređen po pitanju američkih sigurnosnih obaveza prema Evropi. Saveznici su se nadali da će ga smiriti laskavim titulama poput „tatice“, popuštanjem pred njegovim carinama i prihvatanjem ponižavajuće podložnosti – sve kako bi kupili vrijeme.

Neki su čak vjerovali da bi SAD pružio neku vrstu sigurnosti ako bi evropske snage ušle u Ukrajinu, premda je bilo jasno da to Vladimir Putin nikada ne bi dopustio.

Pravo iskušenje američke predanosti smatralo se problemom budućnosti. Fasada transatlantskog jedinstva mogla se održavati dok Evropa ne ojača sama ili dok Trump ne ode sa scene. To je odgovaralo i Amerikancima i Evropljanima: Trump nije morao otvoreno napustiti saveznike, a Evropljani nisu morali priznati da SAD više nije uz njih.

Putin ubrzava sukob

Prema Kaganu, Putin je imao sve razloge da ubrza razvoj događaja – jedino iznenađenje je što napad na Poljsku nije izveo ranije. Rusija, naravno, poriče da je poslala dronove na poljski teritorij.

Napad na opskrbne linije Ukrajine preko Poljske, Rumunije ili Slovačke oduvijek je bio opcija. Povijesno gledano, svaka država koja bi oružjem pomagala drugu stranu u ratu smatrala se zaraćenom stranom. Da je Putin ranije krenuo u takve napade, mogao je tvrditi da ima pravo na to.

Glavni razlog što to nije učinio bila je bojazan da bi u rat bio uvučen NATO i SAD – Putinova noćna mora, posebno nakon što je ruska vojska zaglavila u Ukrajini.

Američka suzdržanost

Da je NATO ušao u rat, ruske snage bile bi osuđene na propast. Američki brodski i podmornički projektili mogli su uništiti most kod Krima i odsjeći ključnu rusku opskrbnu liniju.

Unatoč tome, upravo su Amerikanci bili najoprezniji kada je riječ o direktnoj intervenciji. Bidenova administracija znala je za Putinove planove još krajem 2021. godine, ali nije povukla nijedan potez koji bi sugerirao spremnost na vojni odgovor.

Kad je invazija počela, SAD je pomagao Ukrajini – slao je oružje, ali pod strogim ograničenjima, pazeći da ništa ne izgleda kao agresivni čin. Time je Putin preživio najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Drugog svjetskog rata.

Priprema za udar na NATO

Kada je Moskva shvatila razmjere američke suzdržanosti, Putin je krenuo pritiskati susjede i saveznike Ukrajine. Cilj mu je prisiliti Kijev na predaju, a nepouzdanost SAD-a mogla bi dodatno oslabiti podršku Ukrajini u Evropi.

Ali njegov veći cilj je – raspad NATO saveza. Već mjesecima vodi „rat u sjeni“ protiv članica Alijanse, uključujući sabotaže, paleže i pokušaje atentata na evropske sigurnosne zvaničnike.

Trumpova administracija na to je reagirala prijetnjama povlačenja snaga i najavama da SAD više neće garantirati evropsku sigurnost.

Prelomni trenutak

Napad na Poljsku iznio je „rat u sjeni“ na svjetlo dana. Ako Trump sada ne reagira na ruski udar na članicu NATO-a, piše Kagan, Evropljani će morati prestati živjeti u iluziji i priznati da Amerika više nije uz njih.