FAP mašine: Ponos YU autoindustrije (FOTO)
Fabrika automobila Priboj ili skraćeno FAP kako je ostala upamćena u cijeloj Jugoslaviji, osnovana je kao državno privredno preduzeće 1953. godine. Osnovna djelatnost je podrazumjevala proizvodnju autobusa, prikolica i kamiona. Već u prvoj deceniji rada FAP izrasta u najvećeg proizvođača teških privrednih vozila i autobusa na Balkanu.
Na samom početku FAP je proizvodio licencirane kopije kamiona Saurer inače švicarske fabrike za proizvodnju kamiona i autobusa, a poslije se prešlo takođe na licencnu proizvodnju Mercedes Benz kamiona.
Prvi modeli koji su proizvedeni 1953. su bili 4G i 6G (nosivosti 4 odnosno 6 tona). Prva vozila sa domaćim dizajnom su bila FAP 10B i FAP 15B sa čijom serijskom proizvodnjom se krenulo 1965. Godine 1970. je potpisan ugovor o proizvodnoj, tehničkoj i finansijskoj saradnji sa korporacijom Daimler Benz. Do 1975. godine kapacitet fabrike je povećan na proizvodnju do 10.000 vozila godišnje. Slijedeće godine se počelo sa proizvodnjom vozila nosivosti između 12 i 26 tona, što je značilo i proizvodnju mnogih novih FAP modela. Saradnja sa Vojno-tehničkim institutom u Beogradu je otvorila vrata za proizvodnju različitih varijanti vozila za vojne potrebe.
Na međunarodnom planu 70-te godine su prošle u znaku izvoza u zemlje afričkog kontinenta: Egipat, Tanzanija, Sudan, Tunis, Libija i Nigerija su neke od njih.
Izdržljivost FAP kamiona je testirana u pustinji Gobi 1995 i 1996 godine u ekspediciji koja je nazvana "Putevi svijeta". Cilj ekspedicije je bio prelazak rute Priboj-Beograd-Moskva-Ulan Bator-Peking-Daljan-Beograd-Priboj. Ekspedicija je bila uspješna i završila se nakon ukupno 139 dana provedenih na putu i to u zimskim uslovima vožnje.
Jedna zanimljivost o FAP-u je vezana za sportske uspjehe modela FAP 1626. Naime, tokom 80-tih godina preduzeće PIK "Belje" je postiglo zapažen uspjeh na FIA Prvenstvu evropskih kamiona održanom u Mađarskoj i Španiji sa ekipom koju su činila ukupno 22 člana na čelu sa vozačem Vladom Čugaljem. Bilo je to posebno da jedna automobilski tako mala država kao Jugoslavija proizvede vozilo koje se uspješno takmičilo u utrkama kamiona.
Za četrdeset godina postojanja FAP je proizveo ukupno 147.831 vozilo. Kraj osamdesetih godina predstavljao je prelomni period u po pitanju obima proizvodnje. Na račun kvantiteta rastao je i kvalitet - proizvodni program je osavremenjen te je povećana proizvodnja vozila većih težinskih kategorija. Sa proizvodne linije FAP-a silazila su vozila, šasije, sandučari, kiperi, tegljači, ali i furgoni, cisterne, silosi, komunalna vozila itd. Procjenjuje se da je danas u pogonu oko 80.000 FAP-ovih vozila na domaćem tržištu i oko 70.000 na inostranom. Na putevima Rusije, Bugarske, Danske, Grčke, Poljske, Rumunije, Iraka, Irana, Češke, Slovačke, Kine, Egipta, Sirije i Saudijske Arabije mogu se sresti vozila marke FAP.
Od nekada 7.000 zaposlenih u ovoj fabrici danas je u proizvodnji angažovano oko 1.200 radnika. Ovaj gigant je nekada proizvodio 30-40 vozila dnevno, a sada je to mjesečna proizvodnja. Stručnjaci FAP-a smatraju da je u novonastalim uslovima, kolektivu potrebno oko 2.000 radnika. Taj nivo zaposlenosti omogućio bi godišnju proizvodnju od 1.500 vozila, što predstavlja sadašnju realnost ovog kolektiva na tržištu.
