Deficitarna zanimanja u BiH: Nastavnik tehničkog odgoja i informatike

Odlazak mladih i radno aktivne populacije iz zemlje, ali i neusklađenost tržišta rada sa sistemom obrazovanja neka su od gorućih pitanja u Bosni i Hercegovini. Mogući veći rast zaposlenosti, između ostalog, bio bi izvjesniji ukoliko bi mladi ljudi nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja birali nastavak školovanja za one profesije za kojima tržište vapi.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prošloj godini na evidencijama nezaposlenih osoba u cijeloj državi najviše se našlo ekonomista, ekonomskih tehničara, pravnika, maturanata gimnazije, što govori kako se radi o suficitarnim zanimanjima. S druge strane, među deficitarnim zanimanjima jeste nastavnička profesija, a zbog manjka kadra na tržištu rada ispašta i sam sistem obrazovanja, otkrivamo u razgovoru sa Omerom Mahmutovićem, šefom Odsjeka za kulturu življenja i tehnički odgoj na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

"Vrlo je neobično što je deficitarnost kadrova čija su radna mjesta pokrivena budžetskim novcem prisutna pojava u našem društvu, a iz našeg iskustva zasigurno možemo reći da je tako za radno mjesto nastavnika tehničke kulture i nastavnika informatike", ističe Mahmutović i dodaje kako učestalo iz osnovnih škola iz Kantona Sarajevo, ali i drugih kantona dobijaju upite imaju li svršenih studenata jer ih odmah čeka radno mjesto, no, nažalost, kadra nedostaje.

 
U toku je drugi upisni rok na Pedagoškom fakultetu na Odsjeku za kulturu življenja i tehnički odgoj
Naime, u narednu akademsku 2024/2025. godinu na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za kulturu življenja i tehnički odgoj planiran je upis 15 redovnih, 20 redovnih samofinansirajućih, pet vanrednih studenata i dva strana državljana. No, već nakon prvog upisnog roka ostao je veliki broj slobodnih mjesta na redovnom i redovnom samofinansirajućem načinu pohađanja studija.