Otrovna riba pojavila se u Hrvatskoj: Evo što napraviti ako vas ubode

Vatrenjača, poznata i kao riba lav ili riba paun, otkrivena je i u Nacionalnom parku Mljet. Ova vrsta, naučnog imena Pterois miles, nastavlja se širiti Jadranom, nakon što je prethodno potvrđena u crnogorskom primorju, na Visu, u Cavtatu, na Korčuli i na Lastovu.

Radi se o invazivnoj ribi sa otrovnim bodljama, zbog čega je potrebno biti oprezan pri ribolovu. Otrov vatrenjače je termolabilan, što znači da se može neutralizovati toplinom. U slučaju uboda, važno je odmah uroniti mjesto uboda u vruću vodu temperature između 40 i 45°C.

Riba lav uočena je na lokaciji Vranji škoj na dubini od 12 metara, kada je temperatura mora iznosila 24°C. Uočena je jedna jedinka dužine 16 cm, što odgovara juvenilnom primjerku, a fotografisao ju je morski biolog profesor dr specijalista Petar Kružić, redovni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

„Ova riba predstavlja opasnost za ljude samo ako dođemo u dodir s njom, odnosno ako se ubodemo na njene bodlje. Trenutno ne možemo reći da njena prisutnost predstavlja veliku opasnost za ljude, jer nema puno primjeraka. Veći problem je za pomorski svijet, odnosno bioraznovrsnost Jadrana, s obzirom na to da je riba lav vrlo proždrljiva i najveća opasnost prijeti endemskim malim vrstama poput glavoča i babice. Srećom, Jadran ima mnogo tih vrsta, ali i dalje predstavlja veliku opasnost kada se pojave ovakve invazivne vrste. Riba lav se definitivno udomaćila u južnom Jadranu i prisutna je već nekoliko godina. Sigurno će biti upisana na listu vrsta Jadrana“, ističe Kružić.

Pojava vatrenjače u Jadranu ponovo pokazuje kako se more mijenja i kako klimatske promjene upozoravaju na ono što nas čeka u bliskoj budućnosti, prenosi "Net".

Prirodni neprijatelji vatrenjače su hobotnice i kirnje, pa je njihova zaštita jedna od mjera za kontrolu širenja ove ribe. Takođe, moguće je i izlovljavanje i konzumacija. Dobra vijest je da je riba lav jestiva, pa se može iskoristiti za hranu, uz oprez pri lovu i čišćenju.

Neven Iveša, biolog s Fakulteta prirodnih nauka u Puli, nedavno je za "Danas.hr" objasnio detalje o ovoj vrsti. “Vatrenjača dolazi iz Crvenog mora i, kao i mnoge druge vrste, prvo je kolonizovala istočni dio Sredozemlja. Na području Kipra, Libana, Sirije, Turske i južne Grčke postala je uobičajena. S obzirom na to da nema prirodnih predatora, nesmetano se razvija i razmnožava te prijeti autohtonoj fauni Mediterana. Vrlo je grabežljiva vrsta koja živi u plitkom priobalju, važnom staništu za brojne vrste riba, uključujući i ekonomski značajne vrste”, objašnjava Iveša.

Iveša napominje da trenutno ne trebamo biti previše zabrinuti, ali treba pratiti stanje vatrenjače. "Trenutno imamo samo pojedinačne nalaze u Jadranu i nema velikog broja primjeraka, pa ne trebamo biti previše zabrinuti, ali situaciju treba pratiti. Činjenica je da se riba seli prema sjeveru zbog zagrijavanja mora, a posljednjih godina se češće viđa. To pokazuje da će se u budućnosti pojavljivati sve češće", dodaje Iveša.

„Iako je riba lav otrovna, njen otrov spada u grupu termolabilnih otrova. To znači da se izlaganjem temperaturama između 40 i 50 stepeni otrov razgrađuje i više nije opasan. Iako je njen otrov jači u odnosu na uobičajene otrovne ribe poput bodeljke, škarpine i škarpuna, ona je ipak manje opasna zbog dužih peraja koje je teže izbjeći“, napominje Iveša.

Biolog Iveša također ističe da se vatrenjača može koristiti u ishrani: "Pozitivna stvar kod vatrenjače je to što je meso izuzetno ukusno. Izlovljavanje i plasiranje na tržište u gastronomske svrhe može biti efikasna mjera za kontrolu njenog broja. Ovi projekti su već zaživjeli na području istočnog Sredozemlja.