Nova studija je pokazala da učenici uče efikasnije iz printanih knjiga nego preko ekrana

Današnji učenici pripadaju digitalnoj naciji koja koristi smartphone i tablete još od malih nogu. 

2009. godine, u Kaliforniji je usvojen zakon kojim se zahtijeva da svi udžbenici budu dostupni u elektronskom obliku do 2020., u 2011., u Floridi je donijet zakon kojim se od državnih škola traži da udžbenike pretvore u digitalne verzije.

Zbog ovog trenda, nastavnici, studenti, roditelji i zakonodavci mogu lako pretpostaviti da će poznavanje tehnologije i njeno korištenje dovesti do boljih ishoda učenja. Ali, to ne mora nužno biti istina. 

Razlike u korištenju printanih i digitalnih knjiga

Istraživanje je otkrilo značajno odstupanje. Učenici kažu da više vole učiti, a i bolji učinak imaju kada čitaju preko ekrana. Ali njihovi stvarni rezultati se ne poklapaju s tim.

Naprimjer, iz osvrta na istraživanje koje je rađeno od 1992. godine, otkrili su da su studenti mogli bolje razumjeti informacije u printanoj formi ukoliko je tekst bio duži od jedne stranice.

To se dešava iz razloga što kad čitamo na kompjuteru moramo da skrolujemo stranicu i to može da nam skrene pažnju od samog teksta. 

Nakon nekoliko istraživanja i proučavanja došlo se do sljedećih zaključaka:

• Studenti više vole čitati tekstove u digitalnoj formi
• Online čitanje je znatno brže od printane forme
• Studenti su svoje online razumijevanje ocijenili bolje nego u printanoj formi
• Paradoksalno, njihovo cjelokupno razumijevanje je bolje bilo u printu nego online
• Medij nije bio bitan za neka generalna pitanja (poput razumijevanja glavne poruke teksta)
• Međutim, kada se radilo o detaljnim pitanjima bolje se pokazalo razumijevanje i shvatanje nakon čitanja printanih tekstova. 

Iz ovih rezultata, roditelji, studenti, učitelji i zakonodavci mogu uzeti pouke o važnosti printanih tekstova u ovom digitalnom svijetu. 

1. Razmotrite svrhu

Svi čitamo iz više razloga. Ponekad tražimo odgovor na nekokonkretno pitanje. U drugim opet slučajevima, želimo da prelistamo novine zbog današnjih naslova. Kada biramo između digitalne i printane forme, ono što treba da imamo na umu jeste razlog zbog kojeg čitamo. Drugim riječima, nema tog medija koji odgovara svim pristupima.

2. Analizirajte zadatak

Jedan od najdosljednijih rezultata našeg istraživanja je da, za neke zadatke medium izgleda nije bitan. Ako se od svih studenata zatraži da shvate i zapamte osnovnu ideju ili suštinu onoga što čitaju, nema koristi u izboru jednog medija spram drugog.

Međutim, ako se radi o nekim specifičnim informacijama iz teskta, bolje će zapamtiti i razumjeti ako budu čitali iz printane forme. Profesori mogu pomoći studentima tako što će im pokazati njihov stvarni uspjeh nakon čitanja putem određenog medija, jer očito imaju pogrešno shvatanje šta je zaista bolje za određeni zadatak. 

3. Usporite

Kada čitate određeni tekst usporite, nemojte previše brzo prelaziti preko njega. Neki studenti brzo i površno čitaju printane tekstove i zbog toga jednostavno kažu da bolje razumiju digitalne tekstove. Što znači da nije problem u mediju nego percepciji studenata, koji su očito brže pročitali printani od digitalnog teksta i samim tim ga slabije razumjeli. 

4. Nešto što se ne može mjeriti

Možda postoje ekonomski i okolišni razlozi izbjegavanja printanih tekstova. Ali nesumljivo je da bismo izgubili nešto važno sa nestankom printa. U našim akademskim životima, imamo knjige i članke na koje se redovno vraćamo.

Pocijepani ili pogužvani krajevi stranica ovih vrijednih štiva sadrže linije ugraviranih tesktova sa pitanjima ili osvrtima. Ovo je teško zamisliti sa digitalnim tekstovima. Nema veze koliki uticaj i značaj tehnologija ima, studenti bi uvijek trebali imati prostora za printane tekstove u svojim životima.

Naravno iz dana u dan, broj digitalni tekstova se sve više povećava. Mi ne želimo da umanjimo vrijednost tih tekstova, kao što su širina i lagani pristup. Naš cilj je samo da podsjetimo ovu digitalnu naciju i one koji oblikuju njihovu edukaciju, da postoje značajni troškovi i posljedice po učenju, razvoju i zdravlju, prilikom izbacivanja printanih tekstova iz akademskog i obrazovnog sistema.