DA LI STE ZNALI?

Ovo sigurno niste znali o filmu "Šindlerova lista"

Objavljeno:02.10.2016 - 22:00
A A A Times Arial

"Šindlerova lista", svima omiljen film snimljen je na osnovu istinite priče i skriva mnoštvo nepoznatih detalja, od odabira pravog reditelja do čuvene djevojčice u crvenom kaputu.


Ovu epsku dramu iz 1993. godine režirao je Steven Spilberg, a radnja filma govori o Oskaru Šindleru, njemačkom biznismenu koji je spasao živote više od hiljadu uglavnom poljskih Jevreja tokom Holokausta, omogućivši im da rade u njegovim fabrikama. 

Uz kritike da se radi o jednom od najboljih filmova ikada snimljenih, film je postigao odličan uspjeh na bioskopskim blagajnama, osvojio čak sedam prestižnih filmskih nagrada, Oskara (uključujući one za najbolji film, reditelja i originalnu muziku), kao i brojne druge nagrade (uključujući sedam nagrada BAFTA i tri Zlatna globusa). 

A ovo su činjenice koje o filmu sigurno nijeste znali:

1. Jedan od 1.200 Jevreja koje je Šindler spasao od nacista, emigrirao je na Beverli Hils 1948. godine gdje je otvorio radnju s putnom opremom. On je proveo 40 godina u nastojanju da napravi film o svom preživljavanju, a 1951. godine je s tom idejom pristupio i reditelju Fricu Langu, ali bezuspješno. Kasnije je nagovorio Tomasa Kenealja, australijskog pisca da napiše roman o svemu, koji je nazvan "Šindlerova Arka" 1982. godine, po kojoj je kasnije snimljen film. 

2. Iako su Stevenu Spilbergu prvom ponudili prava na film, on nije želio odmah da ga snimi jer se osjećao "nedovoljno zrelim" za to. Tada je direktor filma pokušao da pronađe drugog režisera. Roman Polanski osjećao je da je previše blizak toj priči jer je sam preživio holokaust kao dijete u Krakovu, iako je kasnije režirao film "Pijanista" slične tematike. Kad su ponudili film Martinu Skorsezeu odbio ih je smatrajući kako bi režiser trebalo da bude Jevrej. 

schindlers-list

3. Spilberg je na kraju pristao da radi film, ali tek nakon što snimi “Park iz doba Jure”.

4. Branko Lustig, hrvatski filmski producent, postao je producent “Šindlerove liste” nakon što je Spilbergu pokazao broj iz Aušvica koji je kao dječak zaradio u dvogodišnjem zarobljeništvu tamo. 

5. Iako je na listi glumaca za film bilo puno poznatih imena, Spilberg nije htio u njemu Kevina Kostnera, Mela Gibsona ili Varenna Beatja. Umjesto njih, odabrao je Lijama Nisona, nakon što ga je gledao u pozorišnoj predstavi "Ana Kristi". 

schindlers-list-1993-720p-blu-ray-mkv-20150817-21

6. Za ulogu Amona Geta, Spilberg je odabrao Ralfa Finesa nakon što ga je primijetio u filmu "Orkanski visovi". 

7. Fines je za ulogu morao da se ugoji 15 kilograma kako bi odigrao ulogu uhranjenog njemačkog oficira Geta. 

 

8. Spilberg je odbio da bude plaćen za film, govoreći kako bi to bio "krvav novac". 

9. Osim toga, Spilberg je želio da snima crno-bijeli film jer ga je to podsjećalo na jedan odličan dokumentarac o holokaustu. 

10. Većina filma snimljena je u Jevrejskom dijelu Krakova, ali za potrebe filma je uz sam grad izgrađen i koncentracioni logor. 

11. Dok je snimao Aušvic, Spilberg nije želio da ulazi u logor iz poštovanja prema ljudima koji su umrli tamo. 

12. U jednom intervjuu Spilberg je priznao da mu je najdirljiviji dio snimanja bilo slavlje Pashe u hotelu, gdje su im se pridružila dva njemačka glumca koji su glumili naciste. U jednom je trenutku samo počeo da plače. 

13. Spilberg je dane provodio na snimanju “Šindlerove liste”, dok je uveče uređivao fotografije za “Park iz doba jure”. 

14. Postojali su djelovi filma koje Spilberg nije mogao da gleda bez suza, naročito oni u kojima se pomižavaju Jevreji, žene svlače i sječe im se kosa. 

15. Kad god se osjećao depresivno i potonulo, Spilberg bi nazvao svog prijatelja, komičara Robina Villiamsa da ga razveseli. 

16. Tokom snimanja, Spilberg je ulovio kadar s malom djevojčicom u crvenom kaputu, a to je jedina scena filma u boji. Olivia Dabrovska u to je doba imala tri godine i morala je da mu obeća da film neće pogledati dok ne napuni 18 godina. 

schindler-primary

17. I u stvarnom je životu postojala djevojčica u crvenom kaputu koja je preživjela holokaust i napisala knjigu o svom životu objavljenu 2002. godine.

18. Na film je utrošeno 22 miliona dolara, a zaradio je 96 miliona u SAD-u i preko 225 miliona u ostalim djelovima svijeta. 

la-lista-de-schindler-in02-dvd1

19. Na premijeri u Varšavi, Spilberg je uzeo saksofon i šest minuta na njemu svirao istočno evropsku muziku. 

20. Spilberg je insistirao da se na kraju filma istakne Udruženje “Shoah” i naznači koliko je ljudi preživjelo zahvaljujući Šindleru.

aea36fffec91cfd36724be3a602d4a7c

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!
 
 

Sponsored by Luponmedia