Zašto je rat u Siriji sve gori, i zašto ne može doći do primirja?

Svijet
Zašto je rat u Siriji sve gori, i zašto ne može doći do primirja?
U Siriji nikako da dođe do primirja, piše New York Times u gigantskoj analizi, a niz je razloga zbog kojih možemo vjeorovati da će taj građanski rat potrajati još jako dugo i biti sve gori. “Unatoč vojnim akcijama na području Sirije, mirovnim konferencijama i nedavnoj turskoj ofenzivi na granici, čini se kako samo jedna stvar razvija – patnja Sirijaca”.

1. Sukob imun od iscrpljenosti

“Većina građanskih ratova završi tako što jedna strana izgubi”, piše NYT, bilo da se radi o ratnom porazu, iscrpljivanju resursa ili gubitka potpore zbog čega dolazi do odustajanja. Četvrtina svih građanskih ratova na svijetu završi primirjem, uglavnom jer se obje strane u potpunosti iscrpe.

To se moglo dogoditi u Siriji: od 2011. godine osnovni sukob je između Assadove vlade i pobunjenika, obje strane su oslabile i ne mogu se dugotrajno boriti. Međutim, obje strane imaju potporu stranih sila poput SAD-a, Rusije, Irana, Saudijske Arabije i, sada, Turske – što im omogućava da se sukobi nastave.

Vlada i pobunjenici oružje i novčana sredstva dobivaju iz inozemstva, kao i političku potporu stranih vlada, umjesto od lokalnog stanovništva koje bi možda moglo pogurati pitanje mira i prekinuti sukob. James D. Fearon, profesor sa Stanforda koji proučava građanske ratove, kroz nekoliko je studija ustanovio da vanjske intervencije na obje strane znatno produžavaju trajanje rata.

U bitke su uključeni i Kurdski militantni koji imaju pomoć stranih sila, ali i Islamska država koja nema nikakvu pomoć. Provladine i opozicijske snage okomile su se jedni na druge, zbog čega oni, zajedno sa stranim državama koje ih podupiru, stvaraju centralnu dinamiku rata.

 

 

Ne propustite