Lutrija BiH saučesnik u izvlačenju novca iz BiH !?
Onog momenta kada je austrijski „Novomatic AG“, jedan od vodećih europskih koncerna ukoliko govorimo o onome što je kod nas poznatije kao industrija igara na sreću, došao na bh. tržište, a desilo se to prije dvadesetak godina, bilo je pitanje dana kada će se otvoriti pitanja u vezi sa mogućim preuzimanjem kompletnog domaćeg tržišta iz ove domene, od strane pomenute grupacije.
Uostalom, Novomatic je tako nešto pokušao u Crnoj Gori i Srbiji ostavši praznih šaka, jer je odgovor države i domaćih vlasnika kladionica bio žestok i argumentiran. Inače, "Novomatic AG" je partner Lutrije BiH i od samih začetaka suradnje, te dvije kompanije obezbijedile su monopolistički položaj na tržištu. Prema onome što, recimo, možemo vidjeti iz pokazatelja koje smo obezbijedili za potrebe ovog teksta, suradnja se odvijala na način da su, vremenom, akcije Novomatica rasle, Lutrije padale, a evo kako i zašto?
Zapravo, na ovom mjestu preciznije je, vjerodostojnosti radi, konstatirati kako je količina novca koji je išao u ruke austrijske kompanije i koji se godinama izvlačio i izvlači iz BiH proporcionalno rastao, dok je Lutrija, također, godinama bilježila pad prihoda. U BiH, ova austrijska firma posluje preko svoje podružnice HTL d.o.o. na čijem su čelu, prema dostupnmim podacima, Erwin Kretschmar kao njen izvršni direktor, te Andrzej Janusz Cieplowski kao direktor društva.
Do prošle godine „Novomatic AG“, odnosno HTL imali su sporazum s Lutrijom BiH o najmu 1000 tzv. VLT aparata, jednostavnije kazano mašina za kockanje, nakon čega se ovaj ugovor, u aprilu ove godine dodatno „pojačava“ i uvećava za dodatnih 500 aparata. To automatski i praktično stvara pretpostavke za dodatnu ekspanziju, uvećanu zaradu i, povrh svega, obračun sa konkurencijom. Vrijednost potpisanog ugovora koji pominjemo jeste 730.000. KM bez PDV-a, što nije zanemarljiva suma koja je, opet, u usporedbi sa onim što je do sada iz smjera Lutrije BiH otišlo na račune Novomatica, zapravo sitnica, kap vode u oceanu.
Jer, posmatrajući samo period od pet godina (2011 – 2015 godina), prihodi Novomaticove podružnice u BiH narasli su sa milion i šest stotina pedeset hiljada KM (cca 1.650.000) na vtroglavo visokih tri miliona i četiri stotine hiljada KM (cca 3.4. miliona KM). Gotovo nevjerovatno, ali istinito zvuči podatak da je za isti period, na ime suradnje sa Lutrijim BiH, Novomatic prihodovao 11 miliona i 663 hiljade 595, 00 KM.
Logično bi bilo postaviti pitanje koliko se onda novca slilo u kasu Lutrije i države BiH koja je nosilac posla, i zapravo ima obavezu puniti budžet i poslovati u korist, a nikako ne na štetu, države? Tu dolazimo do ključnog momenta ukoliko i ako govorimo o mrvicama koje u ovom dvodecenijskom dealu idu Lutriji BiH. Posmatrajući navedeni period, dakle 2011 – 2015 godina, može se uočiti kako su prihodi Lutrije sa 4 miliona i 303 hiljade KM (4.3. miliona KM) koliko je navedeno u podacima za 2011. pali na mizernih 130 hiljada i 240 KM (130.240. 00 KM) kako je to navedeno za prihode u 2015. U konačnici, uporednom analizom vidi se da je HTL u tom periodu poslovao sa prihodom većim od 11 miliona maraka, dok je Lutrija prihodovala dva i pol puta manje novca - 4.9 miliona KM.
Ako sada u cijelu priču „ubacimo“dodatnih 500 aparata za koje je, kako smo naveli, prije nešto više od dva mjeseca, potpisan ugovor između Lutrije i HTL-a, onda niko ne treba sumnjati da će, autrijska ispostava Novomatica u BiH, HTL d.o.o. 2016. godinu, vjerovatno, završiti sa rekordnim prihodom. U takvoj situaciji teško je govoriti o zreloj poslovnoj politici bh. državne Lutrije, koja je, kao i državne Lutrije nekoliko zemalja iz okruženja,(npr. Hrvatska) takoreći, u podređenom položaju prema Novomaticu. I gotovo, svugdje tamo gdje je prisutan Novomatic, recept i princip njihova funkcioniranja je jednak: poslovni ugovori i njihovo potpisivanje sa državnim lutrijama otvaraju vrata velikom biznisu, a iskorak u tom smislu jeste potencijalno lobiranje i stvaranje preduvjeta za izmjene zakona o igrama na sreću u korist koncerna i obračun sa domaćim kladionicama.
Gledajući tako, reklo bi se kako je to, u jednu ruku, sasvim leglano i očekivano, no ako znamo da takvi potezi, pod izlikom pomoći prihodima u državni budžet, sprječavanju negativnog utjecaja klađenja na društve tokove i slično, zapravo vode ka stvaranju monopolističkog položaja jednih naspram drugih, onda nas to navodi na pomisao kako je pozadina sasvim drugačija. Konkretnije, najnovije potpisivanje ugovora između Lutrije BiH i HTL ( april, 2016.) pratila je kampanja i spin o izmjenama Zakona o igrama na sreću u FBiH što, možda, daje za pravo svima onima koji tvrde kako su lobiranje Novomatica urodila plodom, te danas sa skupštinskih govornica uglavnom govorimo o oporezivanju domaćih kladionica kao privrednih subjekata koje treba uvesti u sistem.
Prezentacija ide tako da se terminološki govori na način kao da je riječ o nečemu što već odavno, prema postojećim zakonskim aktima FBiH, nije unutar sistema. U tom smislu, a u svjetlu pritisaka da se postojeći zakon izmijeni i preuredi, niko ne govori o tome jesu li Novomaticovi aparati oporezovani i na uplatu, i na isplatu? Odgovor je da nisu, i tako to ide već godinama. Plastično kazano, svaki uplaćeni iznos na neki od VLT aparata, nigdje se ne prikazuje, baš kao ni dobitak. Ako tome dodamo informaciju prema kojoj VLT aparati, navodno, nisu uvezani na server porezne uprave ni preko fiskalnih kasa (poznato je da Lutrija BiH nije fiskalizirana), niti preko on-line veze, onda vrijedi postaviti pitanje kome je ovakav vid poslovne suradnje u interesu? Naravno, ako se ovakvi navodi pokažu tačnim.
Ne treba dvojiti oko toga da tamo gdje novac „govori“, kodeksi i pravila prestaju, što je barem u BiH nebrojeno puta potvrđeno. Nažalost, i rijetko kada dokazano. Zato priču o Novomaticu i Lutriji BiH, odnosno histeričnim pozivima o uređenju tržišta domaćih kladionica ne možemo posmatrati samo kroz prizmu onoga o čemu, recimo govori, Amir Zukić, SDA-ov čovjek za sve i sja, već i u kontekstu borbe za prevlast na tržištu koja na ovom primjeru ide na ruku stranom koncernu i njegovim satelitima među političko-društvenim establišmentom u BiH.
Istraživački tim portala Novi.ba