Intervju: Objekti na padinama Mostara su nestabilni i mogu se aktivirati klizišta!
Profesor Hasan Hadžović je ekspert za statiku sa zvanjem stručnog savjetnika u Institutu za zemljotresno inžinjerstvo. Hadžović živi u Mostaru i prije trideset i pet godina je uradio prvi projekat zaštite od klizišta. Mostar je trusno područje i u skoroj budućnosti se očekuju klizišta ukoliko se nadležni ozbiljnije ne pozabave ovim problemom. Hadžović kaže, da su objekti na padinama Mostara nestabilni i u slučaju zemljotresa mogu se aktivirati klizišta.
Novi: Recite nam nešto o klizištima u Mostaru?
Istočne padine Mostara se sastoje od velikih slojeva zemlje koju je donijela voda sa strmih padina, odnosno, oborine su isprale gornje dijelove i taj nekoherentni materijal se nataložio u podnožju. Stariji Mostarci su dobro znali za ove probleme te su korita potoka pregrađivali sa branama kako bi usporili oticanje vode i omogućili nestanak vode u porozno tlo. Brane koje su građene prije stotinu godina su devastirane, a iz korita je izvučen sitni pijesak. Pored ove odbrane, Mostarci su pošumljavali podnožja brda jer su znali da je taj nanos nestabilan i da može da se aktivira.
Novi: Od kada su problemi sa klizištima u Mostaru prisutni?
Izgradnjom tranzitnog puta M-17, tj. obilaznice oko Mostara, na istočnim padinama grada, tačnije na dijelovima Pasjaka, Mazoljica, Brankovca, Bjelušina, Šehovine, Opina došlo je do velikog pritiska vlasnika parcela na općinske organe da se promijeni klasa zemljišta, tj. da šumsko zemljište bude preimenovano u građevinsko, i od tada počinju problemi sa klizištima.
Novi: Koliki je utjecaj izgrađenih objekata na stabilnost padina?
Svako ko je izgradio objekat morao je isjeći crnogoričnu šumu koja je čuvala padinu od klizanja. Izgrađeni objekti, pravno ili bespravno ugrozili su ionako nestabilne padine zemljišta, pa postoji stalna opasnost da objekti jednog dana skliznu u grad. Oborine sa krovova i iz dvorišta se ispuštaju na ulice gdje se stvaraju potoci. Umjesto da zemlja i porozno tlo upije vodu, voda se skuplja u potok, koji kopa i nosi materijal na niže saobraćajnice.
Novi: Šta učiniti da padine budu stabilnije?
Moraju se oborinske vode svesti u Neretvu kanalizaciijskom mrežom, jer se radi o velikim količinama vode koja vrši premještanje materijala na niže kote. Obavezno je izvršiti pošumljavanje ogoljelih površina, sa bagremom čiji bogati korjen ide u dubinu i čini stabilnije tlo. Obavezno je da naselja imaju kanalizaciju za fekalije, jer septičke jame stalno vrše kvašenje nasipa koji gubi trenje, jer prisustvo vode mijenja volumen materijala i gubi koeficijent trenja.
Objekte u vododerinama potrebno je ukloniti!
Novi: Nedavno je akteualiziran problem klizišta oko pravoslavnog groblja, šta je problem na tim dijelovima padina?
Sjeverni dio groblja nalazi se uz postojeću i najveću vododerinu, donosno potok koji ima svoje korito do rijeke Neretve. Povećane količine vode sa krovova i iz dvorišta susjednih objekata, ogoljelo zemljište, isječeno rastinje u kombinaciji sa zemljištem koje ima veliki procenat gline, i to sve zasićeno vodom, postaje tečna masa koja klizi.
Novi: Kako sanirati pravoslavno groblje?
Ima više metoda, skuplje i jeftinije. Sa velikim betonima nije dobro jer bi se ugrozila postojeća ravnoteža tla. Jeftinija i efikasnija metoda je sa savremenim materijalima i novim tehnologijama izvođenja.