RAT ĆE POČETI U MAJU 2017. Bivši general NATO-a otkriva šta Putin namjerava učiniti
Rusija će, piše general Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik glavnog komandira NATO snaga u svojoj knjizi "2017. Rat protiv Rusije", prva povući potez. Iduće godine, predviđa Shirreff, Zapad će ući u rat s Rusijom, nakon što Putin napravi invaziju na Latviju i zaprijeti Zapadu nuklearnim oružjem u slučaju vojnog odgovora, piše Independent.
Suzdržani NATO savez morat će se suočiti s tom katastrofom i odgovarati za neuspjeh u neadekvatnim reakcijama na jake političke izjave iz Rusije, jakim vojnim snagama. Za NATO će to biti, piše autor knjige, poput sudnjeg dana.
Rat bi trebao početi u maju iduće godine, odnosno, gotovo pa tačno godinu dana od izlaska navedene knjige u prodaju (marketinsški trik ili nešto drugo, vrijeme će pokazati).
Autor piše kako će "agresivni i oportunistički nastrojen" ruski predsjednik Vladimir Putin, iskoristiti političko vodstvo Zapada "da Rusiju ponovno učini velikom silom". Shirreff navodi sukobe u Gruziji i Ukrajini kao podlogu za invaziju u Latviju, u kojima je Rusija dobila što je željela, uz zadržavanje, više manje, statusa quo.
Sam autor tvrdi da je taj rat moguće izbjeći samo ako NATO rasporedi ljudstvo i naoružanje duž granica zemalja Baltika i istočne Evrope. NATO to i radi, a iz Kremlja na to gledaju kao na kršenje sporazuma od strane NATO saveza, koji je obećao bivšem ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu još 1997. godine, da neće imati permanentno stacionirane snage u zemljama bivšeg Varšavskog pakta.
S druge strane, komandiri zapadnih snaga, ističe Shirreff, sami se često rugaju ruskim snagama i njihovoj modernizaciji te borbenoj spremi. Među njima vlada generalno mišljenje kako je ruska oprema "zastarjela", da su im bombe i rakete "više glupe nego pametne" te da im je mornarica "više zahrđala nego spremna".
Onda se dogodio Krim i nastupio je šok. Zatim je uslijedila i intervencija u Siriji, u kojoj su ruski avioni izveli više napada u jednom danu, nego što SAD i saveznici izvedu u mjesec dana. Isto tako, Rusi su pokazali koliko su im "glupe" balističke rakete ispaljene s brodova u Kaspijskom moru, s udaljenosti od 1500 kilometara. Na kraju, postavljanjem vazdušne odbrane na istoku Ukrajine i pogotovo u Siriji, gdje je nakon rušenja njihovog aviona od strane Turske, postavljen protivvazdušni sistem S-400, bilo bi izuzetno riskantno zapadnim vazdušnim snagama djelovati na tim područjima, s neprijateljskim namjerama prema Rusiji ili, konkretno, Bašaru al-Asadu u Siriji ili pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Protivvazdušna odbrana postavljena na Krimu i u Kalinjingradu, ruskoj enklavi između Litvanije i Poljske, posebno otežava slobodno djelovanje NATO aviona po istočnoj Evropi, pogotovo Ukrajini i Poljskoj.
Ostaje vidjeti kako će se sve to odigrati do maja 2017. godine.