Kapitulacijom Atine snagama spartanskog vojskovođe Lisandra završio peloponeski rat

Kapitulacijom Atine snagama spartanskog vojskovođe Lisandra završio peloponeski rat
Peloponeski rat je sukob između Delskog saveza (predvođenog Atinom) i Peloponeskog saveza (predvođenog Spartom). Rat je, sa jednim prekidom, trajao 27 godina (od 431. do 404. god. pne.) i obuhvatio je skoro cio antički svijet. Rat je završio pobedom Sparte.

Peloponeski rat je sukob između Delskog saveza (predvođenog Atinom) i Peloponeskog saveza (predvođenog Spartom). Rat je, sa jednim prekidom, trajao 27 godina (od 431. do 404. god. pne.) i obuhvatio je skoro cio antički svijet. Rat je završio pobedom Sparte.

Rat se, generalno, može podeliti u tri faze:

Prva faza je trajala deset godina, od 431. pne. do 421. pne. . Karakterisana je kopnenim prodorima Peleponeskog saveza na Atiku i pustošenjem atinske zemlje. Atinjani, vođeni Periklom, su izabrali da ne ulaze u direktan sukob sa nadmoćnom dorskom vojskom, već su se oslonili na svoju flotu kojom su napadali obale Peloponeza i trudili se da ometu trgovinu Korinta sa Sicilijom. Taj period je obeležen i pojavom kuge, usled koje je Atina izgubila četvrtinu svojeg stanovništva i trećinu hoplita. Prva faza je okončana Nikijinim mirom 421. pne., koji je trebao da traje 50 godina .

peloponnesian-war

Druga faza je trajala, takođe, deset godina od 421. pne. do 411. pne. . Najvažniji događaj je Atinski pohod na Siciliju (415. pne. ), prije svega protiv grada Sirakuze. Ekspedicija se, poslije pomorskog poraza u sirakuškoj luci, završila i katastrofom kopnene vojske. Atinske snage su izgubile preko 200 brodova i 35.000 hoplita. Poslije poraza Atina se našla u očajnom položaju, bez novčanih rezervi i sa sve nepouzdanijim saveznicima. Vrhunac krize predstavlja oligarhijski prevrat koji na vlast dovodi tzv. Veće od četiri stotine i otvoren raskol prevratnika sa flotom i vojskom stacioniranom u Joniji.

Treću fazu (od 411. pne. do 404. pne. ) odlikuju borbe za kontrolu Helesponta, preko koga se vršio uvoz žita i drvne građe iz oblasti oko Crnog mora. Tokom posljednjih sedam godina, atinska flota je očajnički branila konvoje. Iako su Atinjani imali znatnih uspjeha u bitkama kod Abida, Kizika i Arginusa, podlegli su posljednjoj bici kod Egospotama 405. pne. .
Rat se završio 404. pne. kapitulacijom Atine. Flota je zaplijenjena, zidovi koji su spajali grad sa Pirejom, trgovačkom i ratnom lukom su srušeni, a prekomorski posjedi su joj oduzeti.

Ne propustite