Osam decenija od ZAVNOBiH-a: “Građani BiH su historijski upućeni jedni na druge”

Osam je decenija prošlo otkako je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost. Iako pojedini, s obzirom na unutrašnje podjele koje opterećuju našu državu, smatraju da je BiH u ćorskokaku iz kojeg nema mogućnosti za napredak, drugi su, pak, stava da je bh. društvo veoma otporno na pokušaje urušavanja. Uz odgovorniji pristup političkih elita i dijalog, evropska budućnost kojoj treba težiti, može biti mnogo bliže nego što je trenutno.

Platforma ideje ZAVNOBIH-a daje odličnu podlogu evropskom demokratskom modelu države i vladavini prava. Međutim, suštinsko nepoznavanje ili svjesno obrtanje teza, osnovna je prepreka i funkcionisanju BiH i evropskom putu, stava su upućeni.

“Glavna podvala prikrivenih nacionalista danas je iskazana u formi tvrdnje da neko želi poništiti narodne identitete u BiH. Prikriveni nacionalisti obmanjuju javnost govoreći da bosanska nacionalnost znači poništavanje bošnjačkog, srpskog i hrvatskog identiteta. To nije tačno i to je bezobrazluk drskih krivotvoritelja pravno-političkog poretka”, naveo je Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Da je etno-nacionalizam, sadržan u Daytonskom ustavu kamen spoticanja napretku, te da se na tom političkom principu ne postižu ni mir, niti stabilnost u BiH, smatra bivši rektor Univerziteta u Zenici, Enver Halilović.

“Građansko društveno političko uređenje BiH je jedini oblik njenog uređenja koje ne antagonizira međukulturalne i druge razlike građana. Zbog toga, jedino moguća ustavno-politička definicija mirne i prosperitetne Bosne nije njena ZAVNOBiH-ovska definicija, već ona koja kaže da je Bosna bosanska, država jednakih i ravnopravnih građana, bez obzira na njihov bilo koji kolektivistički identitet”, smatra Enver Halilović, profesor i bivši rektor Univerziteta u Tuzli.

Osam decenija nakon ove ideje, BiH je, itekako, duboko podijeljena država prema različitim osnovama. To ilustruje i protekla rasprava na Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju Kovačević. Tu se, kaže apelantkinja Azra Zornić, branila budućnost BiH, kako od same države BiH, tako i od komšija, ali i visokog predstavnika koji, tvrdi, radi u interesu hrvatskih vlasti.

“Vrlo problematično pitanje je i pitanje – ko je i iz kojih sredstava platio advokata iz najskuplje advokatske kancelarije ‘Blackstone’, čije DOBAR DAN košta hiljadu funti. Schmidt će jednog dana morati podnijeti račune o ovom plaćanju advokata, s ciljem obaranja demokratije u BiH”, mišljenja je Azra Zornić, apelantkinja pred Evropskom sudu za ljudska prava.

Dejtonski sporazum jeste “zaljuljao” temelje Bosne i Hercegovine, ali ih nije “razbio” jer i na osnovu njega, BiH funkcioniše kao država i cjelina, ističe profesor istorije Husnija Kamberović. Ono što nedostaje je dijalog.

“S druge strane, mislim da moramo nekako natjerati naše političke elite u BiH da prave određene vrste kompromisa, ali ne na račun cjelovitosti, nezavisnosti i suvereniteta BiH”, naveo je Husnija Kamberović, profesor istorije Filozofskog fakulteta UNSA.

Imajući u vidu različita politička viđenja, uslovljavanja i tenzije između političkih predstavnika u BiH, sve sluti da će se na ovo još sačekati. Tome svjedoči i činjenica da se godinama unazad 25. novembar problematizuje i ne obilježava jedinstveno. Bosna i Hercegovina nema ni jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, pa je u Federaciji BiH ovo neradni, dok je u Republici Srpskoj radni dan.

“25. novembar po mjeri bošnjačke politike ne može biti čak ni praznik jer je priča koju 30 godina njeguju u Sarajevu, falsifikat. Da to ne može biti državni praznik, jasno je svakome”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

No, pojedini optimistični da će se jednog dana to ipak desiti jer se, kako kažu, “bh. društvo pokazuje veoma otpornim na različite pokušaje urušavanja”. Međutim, političke elite ne mogu postići pomirenje dok se ne postigne pomirenje među religijama, a sva neslaganja premoste dijalogom.

“Moj apel, kao slobodoumnog intelektualca je da ni jedni, ni drugi, ni treći ni ostali ne idu u krajnost već da idu putem da se dogovore ono oko čega mogu da se dogovore, a sve nesporazume da rješavaju u institucijama, a ne po ugostiteljskim objektima i slično”, pojasnio je Duško Vejnović, profesor na Fakultetu sigurnosnih nauka u Banjoj Luci.

Jer su, zaključuje Vejnović, građani BiH istorijski upućeni jedni na druge i samo zajednički mogu oblikovati bolju budućnost. A njena budućnost, je samo u EU.