Prošle godine zabilježeno 49 napada na vjerske objekte u BiH

Džamija, crkva i sinagoga - (vjerski) objekti mržnje

Objavljeno:20.01.2015 - 15:32
A A A Times Arial

Džamije, crkve i sinagoge, kao simboli različitih zajednica u gradovima Bosne i Hercegovine često su prve na udaru kada pojedinci ili grupe odluče iskaliti vjersku mržnju, obično kamenovanjem, razbijanjem, krađom ili pisanjem uvredljivih poruka na ovim objektima.

Čak 49 napada na vjerske objekte i službenike zabilježeno je protekle godine, većinom u sredinama gdje je određena vjerska zajednica manjina, iako je taj broj vjerovatno veći, jer se neki slučajevi ne prijavljuju, objavilo je nedavno Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine.

Najviše takvih incidenata u periodu praćenja napada od novembra 2013. do oktobra 2014. godine desilo se u Zvorniku - njih osam, zatim u Banjoj Luci - sedam te u Loparama i Sarajevu - po pet.

Objekti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini napadnuti su 21 put, 14 napada je zabilježeno na objekte Srpske pravoslavne crkve, 12 na objekte Katoličke crkve, jedan na objekat Jevrejske zajednice te jedan napad na objekat Hrišćanske adventističke crkve.

"Međutim, iako je broj napada veliki, situacija na terenu se mijenja i rekao bih da je bolja", tvrdi Emir Kovačević, izvršni sekretar Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine.

Za optimizam ima razloga, jer, kako kaže, lokalne i vjerske zajednice sve više osuđuju takve napade, počinioci se češće privode, dok je broj skrnavljenja objekata manji.

Dodaje da je ovo vijeće s vremenom unaprijedilo sistem prijava, zbog čega je moglo doći do povećanja zabilježenih incidenata, a, kako kaže, na intenziviranje napada vjerovatno je utjecala i predizborna kampanja, Svjetsko prvenstvo u nogometu te drugi sportski događaji.

Tako je u septembru, nakon finalne utakmice na Svjetskom prvenstvu u košarci, koju je Srbija izgubila od reprezentacije SAD-a, grupa navijača napala Čaršijsku džamiju u Prijedoru.

Izvinjenje oca

"Ta horda navijača prolazila je kroz grad i jedan mladić je preskočio ogradu, protrčao kroz harem Čaršijske džamije i razbio prozor. To je sve snimljeno, jer je imam izašao na terasu i snimao telefonom", prepičava Husein ef. Velić, glavni imam Medžlisa IZ-a Prijedor.

Zbog napada na prijedorsku džamiju, policija je privela dvadesetogodišnjaka, a njegov otac je dan nakon toga došao u Medžlis da se izvini zbog postupaka svog sina.

"Naravno, izvinjenje oca smo prihvatili, to je bilo jako fino od njega, ali ovaj je momak punoljetan, ličnost je za sebe i mora preuzeti odgovornost i odgovarati za svoja djela", kaže Velić.

Dodaje da ih je policija obavijestila da je mladić kažnjen sa četiri mjeseca zatvora, ali je kazna promijenjena u godinu dana uvjetno, jer prije toga nije bio kažnjavan.

"Ovo je prvi put da je uhvaćen napadač, dok se prijašnjih godina dešavalo da nam razbiju prozore i drugi incidenti, ali nikada se nije našao počinilac. Međutim, ovo je sada bilo najstrašnije, zato što je tu bila masa ljudi."

Napadi na objekte SPC-a prošle godine su zabilježeni i u Tuzlanskom kantonu, a najsvježiji primjer je kamenovanje pravoslavnog hrama Silaska Svetog Duha u Podgajevima kod Živinica, koji se desio krajem decembra.

Paroh živiničko-podgajevski jerej Miloš Trišić kaže da su tokom napada oštećena fasada i razbijeni su prozori, ali tvrdi da nisu dobili nikakve informacije od policije ko je to uradio te da sumnja da će ih dobiti.

"Nikakav odnos nemamo s opštinom Živinice, niti oni hoće da nam odgovore na naše dopise i molbe za pomoć, a nisu uopšte osudili taj napad, niti su nas zvali", kaže.

Oštećene freske stare 115 godina

S druge strane, dodaje da u Tuzli imaju dobre odnose s gradskim i kantonalnim vlastima te kolegama iz islamske, katoličke i jevrejske zajednice, koji osuđuju takve napade.

"Recimo, efendija Mensur Husić je pisao opštini Tuzla da nam riješe osvjetljenje kod Crkve svetog Georgija na Trnovcu, jer je ona na groblju, što je pogodno za skupljanje narkomana i drugih kriminalaca."

Ova pravoslavna crkva, koja je pod zaštitom države, bila je dva puta na meti lopova prošle godine.

"Ukraden je krov, zbog čega su tokom majskih poplava oštećene freske koje su stare 115 godina, čime je došlo do skrnavljenja objekta, iako se radi o krađi. Policija tada ništa nije preduzela", kaže Trišić.

Dodaje da se krađa ponovila opet u augustu, nakon čega se obratio ministru unutrašnjih poslova TK-a, a lopovi su poslije toga uhavećni nakon dva dana.

I objekti Katoličke crkve u Ljubiji kod Prijedora prošle godine bili su dva puta provaljeni, za Novu godinu i 12. januara, dok je trajala pučka sveta misa.

"Policija je pronašla dvojicu počinitelja, koji su procesuirani i protiv njih se još vodi postupak. Jedan od njih je već u zatvoru zbog drugih krađa", objašnjava župnik Ilija Piličić.

Kaže da je teško dokazati koji je bio njihov motiv - vjerska mržnja ili samo krađa.

"Radi se o grupi mlađih ljudi; oni su prije toga provalili u više muslimanskih i katoličkih kuća i napadali su još neke ljude, a sada neka se zaključi da li je to bio napad iz mržnje ili ne", dodaje.

Tvrdi da je lično čuo da je neko od njih govorio da će i njemu nauditi te je to prijavio policiji.

"Ja sam tek došao prošle godine, zamijenio sam kolegu, a kod njega je ta ista grupa počinitelja pet puta provalila u toku jedne godine. Teško je njih sve identificirati, ima tu i maloljetnika i starijih, koji ih potiču i nagovaraju."

Napad na simbole zajednice

Kovačević ističe da je skrnavljenje vjerskih objekata, pogotovo onih manjinske zajednice u određenom mjestu, jako negativna poruka, jer se oni doživljavaju kao simboli određene populacije.

"Napad na vjerski objekat je napad na tu zajednicu i ako ne postoji adekvatan odgovor na takvu poruku, tu ostaju negativne posljedice. Počinilac dobija ono što je htio."

Kao pozitivan primjer navodi reakcije na napad na Atik džamiju u Bijeljini prošle godine, jer je sljedeći dan načelnik opštine obišao džamiju, opštinsko vijeće jednoglasno je osudilo napad, a opština Bijeljina tražila je uvođenje video-nadzora.

Dodaje da su, kada je Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine počelo prvi put pratiti napade 2010. godine, primijetili da se napadi na vjerske objekte kvalificiraju kao prekršaji.

"Ne može se protiv vjerske mržnje boriti s novčanim kaznama. Međutim, situacija se poboljšala i sada već imamo krivične prijave."

"Također, ako imate grupu mladih koja ispred vjerskog objekta iza ponoći skandira uvredljive parole pune mržnje, ne možete govoriti o materijalnoj šteti, ali je očigledno da je to vjerska mržnja", upozorava, te dodaje da se i to mora tretirati kao krivično djelo izazivanja vjerske mržnje.

U četiri godine 116 napada

Kako navode iz Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine, kada je pokrenut projekat praćenja napada na vjerske objekte i službenike 2010. do novembra 2014. godine evidentirano je 116 takvih incidenta.

Od toga je 77 napada bilo na objekte Islamske zajednice, 52 na objekte Srpske pravoslavne crkve, 32 na objekte Katoličke crkve, četiri na objekte Jevrejske zajednice te jedan napad na objekat Hrišćanske adventističke crkve.

Prema zaprimljenim prijavama, 59 posto napada je učinjeno s motivom skrnavljenja vjerskog objekta, 31 posto s motivom otuđenja tuđe stvari, a 10 posto predstavlja kombinaciju ta dva motiva.

Napadi na vjerske službenike

Od 49 napada zabilježenih u protekloj godini, u 15 slučajeva identificirani su počinioci, tvrde iz Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine.

"Mi, također, pratimo napade na vjerske službenike. Sada smo pratili slučaj napada na imama iz Velike Kladuše Selvedina ef. Beganovića. Sramotno je da nadležne institucije nisu otkrile počinioce u tako maloj sredini, iako se to desilo nekoliko puta", kaže Emir Kovačević.

  
 
 
 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA