Ubili ga u 39. godini: Najveći borac za građanska prava koji je sanjao o pravednijem svijetu

Na današnji dan, 4. aprila 1986. godine, ubijen je Martin Luther King Jr., baptistički svećenik, tvorac Pokreta za građanska prava u SAD-u, društveni aktivist...

Bio je najsnažnija američka figura 20-og stoljeća.

 Ubistvo se dogodilo kad je King stajao na balkonu svoje sobe na drugom katu motela Lorraine  u gradu Memphisu u južnjačkoj državi Tennessee.

Metak je pogodio Kinga u desni obraz, probio čeljust i kralježnicu i zaustavio se u ramenu. Odvezen je u bolnicu, gdje su u 19 sati i 5 minuta proglasili smrt. 

Povijesni događaj -  Marš na Washington, koji se zbio 28. travnja 1963. i na kojem je King izgovorio nadahnjujući govor, privukao je više od 200 tisuća ljudi. Martin Luther King svojim je govorom izrazio nadu u svijet u kojem će svi ljudi biti jednaki i u kojem se nikoga neće osuđivati zbog njegove rase: „I have a dream that one day this nation will rise up and live out the true meaning of its creed.”

Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redat će se anonimni telefonski pozivi. Bacit će mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova će obitelj preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija će više puta bezrazložno pritvarati Martina

U januaru 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luther Junior proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije (1958.) u New Yorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi jedna duševno oboljela srednjovječna crnkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s obitelji seli u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi.

Nešto više od dva mjeseca nakon ubojstva, uhapšen je James Earl Ray, bijelac iz Illinoisa, koji je priznao ubojstvo. Osuđen je na 99 godina zatvora. On je kasnije povukao priznanje, a dao ga je navodno samo zato što bi u slučaju da nije priznao, a da ga je porota proglasila krivim, mogao biti osuđen na električnu stolicu.

Podsjetimo, Martin Luther King Jr. rođen je 15. januara 1929. godine. 

Sredinom 1950-ih započeo je svoju borbu za građanska prava i jednakost rasa. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir (1964.). Iako je svojim istupima promijenio mnoge stvari u povijesti i sudjelao u brojnim pokretima za prava i jednakost, uvijek će ostati zapamćen po svojem povijesnom govoru „Ja imam san“.