Isti crveni tepih, ali ne i isti tretman: Evo kako je Xi Jinping ugostio Trumpa, a kako Putina

Samo nekoliko dana nakon što je Donald Trump u Pekingu dočekan uz vojni orkestar, počasnu gardu i desetine mladih koji su mahali američkim i kineskim zastavama, u Kinu je stigao i Vladimir Putin – na gotovo identičan spektakl.

Koreografija oba dočeka djelovala je namjerno preslikano, osmišljena da pokaže sposobnost Pekinga da s jednakim sjajem ugosti lidere iz Washingtona i Moskve. Ipak, Kina se pobrinula da razlike budu primjetne.

Putin dočekan kao saveznik, Trump kao rival

Doček dvojice lidera bio je, kako piše britanski Guardian, “isti, ali ipak malo drugačiji”.

Trumpa je na aerodromu dočekao kineski potpredsjednik, čija je funkcija uglavnom ceremonijalna i nalazi se izvan stvarne strukture moći Komunističke partije Kine.

S druge strane, Putina je pozdravio član Politbiroa, najvišeg partijskog tijela za donošenje odluka.

Time je, prema ocjenama analitičara, Peking poslao jasnu poruku da Moskvu vidi kao ključnog partnera u stvaranju novog globalnog poretka koji nije pod dominacijom Zapada.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da se dvije posjete trebaju posmatrati kroz prizmu rivalstva, naglašavajući da je Putinova posjeta bila planirana mnogo prije Trumpovog dolaska u Peking.

Ipak, ruski državni mediji poslali su drugačiju poruku. List Argumenti i fakti naveo je da je Putin u Kini dočekan “kao saveznik i pouzdan partner”, dok je Trump tretiran kao “rival i konkurent od kojeg se može očekivati bilo šta”.

Malo konkretnih rezultata

Iza raskošnih ceremonija obje posjete donijele su relativno skromne konkretne rezultate.

Trump i kineski predsjednik Xi Jinping pokušali su ostaviti utisak saradnje, ali njihov sastanak nije doveo do većih pomaka u sporovima oko izvoza Nvidia čipova, trgovinskih tarifa i tehnološke konkurencije između dvije najveće svjetske ekonomije.

Ni ruska strana nije dobila ono čemu se nadala. Moskva je očekivala napredak oko projekta gasovoda “Snaga Sibira 2”, koji bi ruski gas preusmjerio prema Kini nakon gubitka evropskog tržišta.

Međutim, tokom samita nije bilo konkretnih dogovora o tom projektu. Umjesto toga, Xi i Putin govorili su uglavnom o jačanju saradnje i “međusobnoj povezanosti resursa”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kasnije je priznao da vremenski okvir za realizaciju gasovoda još nije definisan.

Xi Jinping najveći dobitnik

Prema Guardianu, najveći politički dobitnik oba samita mogao bi biti upravo Xi Jinping.

Kineski lider već godinama pokušava izgraditi imidž globalnog državnika sposobnog da istovremeno sarađuje s Washingtonom i Moskvom. Nijedan prethodni kineski lider nije u tako kratkom periodu organizovao državne posjete aktuelnog američkog i ruskog predsjednika.

Xi nastoji prikazati Kinu kao silu koja može ekonomski konkurisati SAD-u, ali istovremeno i kao ključnog partnera Rusiji, koja postaje sve zavisnija od Pekinga.

Tokom Trumpove posjete Xi je podsjetio američkog predsjednika na bliske veze s Moskvom. Kada je Trump pitao da li strani lideri često dolaze u kompleks kineskog rukovodstva Zhongnanhai, Xi mu je odgovorio:

“Vrlo rijetko. Na primjer, Putin je bio ovdje.”

Kasnije je, obraćajući se zajedno s Putinom, Xi izjavio da odnosi Kine i Rusije predstavljaju “model novog tipa odnosa između velikih sila”.

Ukrajina i Iran ostali po strani

Uočljivo je da tokom oba samita gotovo nije bilo ozbiljnijih pokušaja napretka kada je riječ o dva najveća globalna sukoba – ratu u Ukrajini i krizi na Bliskom istoku.

Prema pisanju Financial Timesa, Xi je navodno privatno sugerisao Trumpu da bi Putin mogao zažaliti zbog rata u Ukrajini, ali su i kinesko ministarstvo vanjskih poslova i Trump odbacili taj izvještaj.

Trump je također rekao da je odbio kineski prijedlog o posredovanju između SAD-a i Irana.

Istovremeno, Kina i Rusija u zajedničkom saopćenju ponovile su poziv na “uklanjanje osnovnih uzroka” rata u Ukrajini – formulaciju koja uglavnom prati narativ Kremlja da Zapad snosi odgovornost za sukob.

Kina kao stariji partner Rusije

Analitičari smatraju da Peking trenutno koristi svoju poziciju kako bi dodatno ojačao utjecaj nad Moskvom.

Kina ima ogroman ekonomski utjecaj na Rusiju, ali do sada nije pokazala ozbiljnu želju da aktivnije posreduje u okončanju rata u Ukrajini.

Guardian navodi da Pekingu očigledno odgovara održavanje bliskih odnosa s Moskvom, uz istovremeno izvlačenje sve povoljnijih ekonomskih uslova od oslabljenog ruskog partnera.

Bivši pravnik Kremlja i sadašnji kritičar ruskih vlasti Ilja Remeslo izjavio je za Washington Post:

“Kina nije prijatelj niti saveznik – ona je Putinov stariji partner.”