Kako će AI oblikovati političku borbu u BiH: Može se pojaviti opasan fenomen

Korištenje umjetne inteligencije (AI) u izbornim kampanjama postalo je ključni faktor koji radikalno mijenja način na koji političke stranke komuniciraju s biračima, ali i otvara prostor za ozbiljne manipulacije i dezinformacije. Iako AI nudi alate za bržu produkciju sadržaja, njegova zloupotreba, posebno kroz deepfake snimke, upozoravaju stručnjaci, predstavlja značajan sistemski rizik za demokratske procese.

Dok ozbiljne demokratije danas raspravljaju o tome kako regulisati umjetnu inteligenciju u politici, Bosna i Hercegovina ulazi u eru AI-a na zabrinjavajući način, i to bez znanja, bez pravila i bez svijesti šta se zapravo dešava, upozorila je Elma Škaljić, AI konsultantica i doktorantica.

Svijet i mi
- U Evropi i SAD već se vode akademske i institucionalne debate o tome kako umjetna inteligencija preoblikuje političke stranke iznutra. Nedavno objavljeni međunarodni rad „Vještačka inteligencija i partija: Tri lica partijske organizacije i vještačke inteligencije“ (AI and the Party: The Three Faces of Party Organization and Artificial Intelligence) jasno pokazuje da AI više nije samo alat kampanje, nego mehanizam koji mijenja samu strukturu političkih organizacija, od vrha stranke, preko članstva, do načina vođenja države. To nije teorija. To je opis realnih procesa koji već traju – kazala je Škaljić.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da vještačka inteligencija otvara prostor za brojne manipulacije, što može dovesti do obmanjivanja javnosti.

- U BiH, gdje su strah, identitet i emocije već osnovna politička valuta godinama, ova tehnologija je idealan alat za sofisticiranu manipulaciju. Ne za uvjeravanje argumentima nego za precizno aktiviranje emocionalnih slabosti birača. Još je opasnija unutrašnja dimenzija. Autori rada pokazuju da AI koncentrira moć u vrhu stranaka, jer onaj ko upravlja podacima i algoritmima upravlja stvarnim procesima odlučivanja – mišljenja je Škaljić.

Kampanja u BiH
Govoreći o Općim izborima u oktobru, koji će se održati u BiH, Škaljić je istakla da će se tu najjasnije vidjeti paradoks bosanskohercegovačke političke scene gdje će političari vjerovatno koristiti umjetnu inteligenciju, ali će istovremeno gotovo potpuno izostati autentičan politički sadržaj.

- Umjesto stvarnih programa, ideja i strateških vizija, javni prostor mogao bi biti preplavljen generisanim objavama, emocionalno optimiziranim sloganima i sadržajem čiji je osnovni cilj održavanje političke prisutnosti, a ne stvarna komunikacija s građanima. AI će tako postati alat za simulaciju političke aktivnosti, dok će suština politike ostati jednako prazna, fragmentirana i populistička – kazala je.

Kao jedan od problema ona je istakla i neznanje domaćih političkih aktera koji ChatGPT doživljavaju kao “nešto što piše umjesto njih”.

Veliki problem
- Posebno je zanimljivo to što veliki broj domaćih političkih aktera još ne razumije umjetnu inteligenciju kao strateški alat, nego prvenstveno kao sredstvo za bržu proizvodnju sadržaja i privlačenje pažnje. Kroz razgovore s osobama koje već pokušavaju integrisati AI u političke kampanje i procjene izbornih rezultata, može se primijetiti da postoji izrazito ograničeno razumijevanje načina na koji ovi sistemi funkcionišu. Umjetna inteligencija se često posmatra gotovo mistično, kao mehanizam koji može “predvidjeti narod”, proizvesti viralnost ili automatski generisati podršku birača. Međutim, u praksi se njena upotreba uglavnom svodi na generisanje objava za društvene mreže, uređivanje fotografija kandidata, kreiranje kratkih videa i površnu analitiku bez ozbiljne metodološke osnove – objasnila je.

Dodala je da u bosanskohercegovačkom kontekstu sve ovo može proizvesti posebno opasan fenomen, a to je hiperprodukcija političkog sadržaja bez stvarnog političkog značenja.

- Kandidati će vjerovatno djelovati digitalno prisutnije nego ikada prije, ali će njihove poruke istovremeno biti ideološki praznije, generičnije i emocionalno agresivnije. Umjesto političke argumentacije, birači će sve češće biti izloženi pažljivo dizajniranim osjećajima — strahu, bijesu, nostalgiji ili lažnom optimizmu. Upravo zato izbori u oktobru mogu predstavljati trenutak u kojem Bosna i Hercegovina prvi put neće voditi samo političku kampanju, nego i borbu između autentične političke komunikacije i algoritamski proizvedene iluzije političke stvarnosti – kazala je Elma Škaljić.

Birači meta
Škaljić je istakla da je razlika između svijeta i nas kada je u pitanju vještačka inteligencija brutalna.

- Tamo se pitaju kako da zaštite demokratiju od zloupotrebe AI-a, a kod nas niko još i ne zna da demokratija već ulazi u algoritamsku fazu. Pitanje nije da li će AI utjecati na naše izbore. Pitanje je i da li će birači uopće znati da su bili meta algoritamski dizajnirane manipulacije – istakla je.

Ne mora biti prijetnja
- Ovdje leži ključna nijansa koju često zaboravljamo: problem nije umjetna inteligencija sama po sebi. Problem je način na koji se koristi. Ako se pravilno koristi, AI može povećati transparentnost, unaprijediti komunikaciju između građana i institucija, olakšati participaciju članstva u strankama, pomoći u razumijevanju stvarnih potreba građana, pa čak i smanjiti manipulaciju – ako postoje jasna pravila, znanje i odgovornost. Drugim riječima, AI može biti alat demokratizacije – ali samo u rukama onih koji je razumiju i koji imaju demokratsku namjeru – kazala je Škaljić.