Znanstvenici upozoravaju: Stiže jedan od najjačih El Niña ikad

Nove prognoze s velikom sigurnošću najavljuju da bi El Niño, koji se upravo razvija u tropskom Pacifiku, mogao postati jedan od najjačih ikad zabilježenih. Naučnici upozoravaju na mogućnost rušenja globalnih temperaturnih rekorda i na ogromne humanitarne posljedice koje bi mogao izazvati. Dijelovi Tihog okeana ubrzano se zagrijavaju, a ovosedmični podaci pokazuju da su temperature morske površine već oko 0,5 °C iznad normale, što je jedan od pragova za proglašenje početka El Niña, piše BBC.

Očekuje se da će fenomen jačati tokom narednih mjeseci, a vrhunac bi mogao dostići na jesen kao vrlo snažan – takozvani super El Niño. Naučnici su zabrinuti zbog uticaja na globalne vremenske prilike, uključujući i vjerovatnoću da 2027. godina postane najtoplija u historiji mjerenja.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) u svojoj najnovijoj prognozi navodi da će El Niño započeti unutar mjesec dana te s dvije trećine vjerovatnoće procjenjuje da će do ove zime postati jak ili čak vrlo jak. Brzina zagrijavanja tropskog Pacifika posljednjih sedmica bila je izuzetno velika.

Nathanial Johnson, meteorolog iz NOAA-e, opisao je to kao „rijetku pojavu“ ako se nastavi ovim tempom – prijelaz iz La Niñe, koju smo imali zimi, u potencijalno snažan El Niño u samo jednoj godini.

I Australski ured za meteorologiju (BoM) prognozira El Niño, ali koristi nešto strože kriterije. Za njihovu objavu potrebno je da temperature površine mora u tropskom Pacifiku premaše prosjek za 0,8 °C te da se zabilježi preokret pasatnih vjetrova na zapadu okeana, što je znak da zagrijavanje okeana počinje uticati na atmosferu.

Šta je snažan El Niño?

Dok se El Niño formira širom tropskog Pacifika, prognostičari posebno prate regiju Niño3.4. Snažan ili „super El Niño“ proglašava se kada tromjesečni prosjek temperature morske površine u toj regiji prijeđe dugoročni prosjek za 1,5 °C. Prognoze Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), NOAA-e i BoM-a prilično su usklađene.

U najnovijoj prognozi ECMWF-a, više od polovine njihovih modela predviđa porast temperature veći od 2,5 °C do jeseni. Sve iznad te vrijednosti bio bi „događaj historijske snage“, rekao je Johnson. I prognoze BoM-a s velikom sigurnošću ukazuju na mogućnost razvoja vrlo snažnog El Niña kasnije ove godine.

Neki modeli čak sugerišu da bi porast temperature mogao premašiti 3 °C, čime bi nadmašio dosadašnji poznati vrhunac od 2,7 °C zabilježen 1877. godine. Treba napomenuti da je to bilo doba s ograničenim mogućnostima posmatranja, pa su ti podaci prilično nesigurni.

Taj El Niño trajao je oko 18 mjeseci i izazvao katastrofalne posljedice širom svijeta, uključujući ekstremne suše i glad u Aziji, Brazilu i Africi koje su odnijele milione života, dok je u Peruu uzrokovao razorne poplave. Posljednji vrlo snažan El Niño dogodio se 2015–2016, kada je temperaturna anomalija dostigla 2,4 °C.

Koje su posljedice?

S dodatnom toplinom u istočnom Pacifiku, najveći uticaj El Niña je porast globalne prosječne temperature, obično za 0,2 °C. Liz Stephens, profesorica na Univerzitetu u Readingu, izjavila je za BBC: „Vjerovatno nas sljedeće godine očekuju rekordne globalne temperature, posebno ako se radi o vrlo snažnom El Niñu.“

Iako je svaki El Niño jedinstven, postoje tipični obrasci. Česte su poplave u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a potencijalno i u istočnoj Africi, centralnoj Aziji te južnim dijelovima Sjeverne Amerike. S druge strane, El Niño smanjuje aktivnost tropskih oluja na Atlantiku. Prognostičari već najavljuju da će ovogodišnja sezona atlantskih uragana biti mirnija od prosjeka.

„Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači mnogo manje padavina i potencijalno sušne uslove“, pojasnila je profesorica Stephens. Također postoji veća vjerovatnoća suša i šumskih požara u dijelovima Australije, Indonezije i na sjeveru Južne Amerike, što ugrožava poljoprivredu i globalnu opskrbu hranom.

Očekuju se ogromne humanitarne posljedice

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već ometa distribuciju gnojiva, čija je cijena porasla. To će se odraziti na žetve u narednim mjesecima kroz smanjenu opskrbu hranom i više cijene.

„Već sada više ljudi živi u siromaštvu, a ako zbog suše ili poplava uzrokovanih El Niñom dođe do smanjenja prinosa, to će cijene gurnuti još više. Stoga ove godine možemo očekivati potencijalno vrlo teške humanitarne posljedice, posebno ako se nastavi kriza na Bliskom istoku“, rekla je profesorica Stephens.

Iako su direktni uticaji na vrijeme u Evropi manje sigurni, klimatski naučnici iz britanskog Met Officea sugerišu da su godine s El Niñom jedan od faktora koji mogu povećati rizik od hladnijih zima u Ujedinjenom Kraljevstvu.