Hrvatska uvodi nove uslove za radne dozvole: Šta donose nova pravila za radnike iz BiH
Novi Zakon o strancima u Hrvatskoj donosi značajne promjene koje će direktno utjecati na desetine hiljada radnika iz inostranstva, ali i na poslodavce.
Dok hrvatska ekonomija bilježi rast koji je, prema riječima stručnjaka, nemoguće održati bez radne snage sa strane, država odlučuje uvesti više reda u sistem kroz obavezne zdravstvene provjere i integraciju putem jezika.
Simbioza ekonomije i stranih radnika
Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske Irena Petrijevčanin poručila je da je strana radna snaga postala neophodna.
Prema podacima koje je iznijela, u Hrvatskoj trenutno boravi 113.677 državljana trećih zemalja s važećim dozvolama. Zanimljiv je podatak da je broj sezonskih radnika porastao za čak 150 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je broj novih zapošljavanja pao za 37 posto, što ukazuje na to da se sistem stabilizuje i da se postojeće dozvole sve češće produžavaju.
Šta donose nova pravila?
Državni sekretar u Ministarstvu rada Ivan Vidiš objasnio je ključne novine koje su izazvale najviše pažnje.
Učenje hrvatskog jezika: Kako bi se olakšala integracija, strani radnici će morati učiti jezik, a ti kursevi će se finansirati iz evropskih fondova kako bi se rasteretili poslodavci.
Zdravstvene provjere: Uvode se obavezni ljekarski pregledi za radnike iz trećih zemalja.
Duže radne dozvole: Cilj je smanjiti administraciju i omogućiti radnicima duži ostanak u sektorima gdje su najpotrebniji.
Vidiš je naglasio da Hrvatska trenutno ima manje od 65.000 nezaposlenih, zbog čega je popunjavanje radnih mjesta isključivo domaćom snagom postalo nerealno.
Sektori koji vape za radnicima
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istakla je da je potreba za strancima činjenica s kojom se društvo mora pomiriti zbog iseljavanja i negativne demografije.
S druge strane, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil precizirao je da najveći deficit radne snage bilježe građevinarstvo, ugostiteljstvo i proizvodnja.
Kratohvil je upozorio da su strani radnici došli pošteno raditi i zaraditi za svoje porodice, te da bi bez njih hrvatska ekonomija bila u veoma nezavidnoj situaciji. Ipak, napomenuo je da mali preduzetnici i dalje imaju poteškoća s administracijom pri zapošljavanju u odnosu na velike korporacije.