Zahiragić se junačio na HRT-u, svađao se sa Raspudićem: "Da vam nešto jasno kažem..." (VIDEO)
Inicijativa hrvatskog Domovinskog pokreta (DP) o formiranju posebne hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini izazvala je brojne reakcije, a među onima koji su se oglasili je i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH te potpredsjednik SDA Haris Zahiragić.
Povod za reakcije bilo je pismo predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave, u kojem je najavljeno pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u BiH, uz poruku da bi u suprotnom mogli podržati ponovno formiranje Herceg-Bosne u okviru, kako je navedeno, „Sjedinjenih Država BiH“.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je ova tema bila predmet razgovora vladajuće koalicije u Hrvatskoj, naglasivši da se eventualne promjene izbornog sistema u BiH mogu provesti isključivo dogovorom političkih aktera u Bosni i Hercegovini.
Prijedlog dvije glasačke kutije
Glavni sekretar Domovinskog pokreta i državni sekretar u Ministarstvu demografije i useljeništva Hrvatske Mladen Barać pojasnio je da njegova stranka zagovara model prema kojem bi birači u BiH glasali po istim biračkim spiskovima, ali uz dvije glasačke kutije.
Prema njegovim riječima, cilj je spriječiti, kako tvrdi, preglasavanje hrvatskog naroda na izborima, te osigurati da se takva situacija više ne ponavlja.
Barać je najavio da će Domovinski pokret uskoro predstaviti službeni dokument s prijedlogom, koji će prvo biti ponuđen koalicionim partnerima, a zatim i zastupnicima u Hrvatskom saboru te Uredu predsjednika Hrvatske.
Stav HDZ-a Hrvatske
Državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Frano Matušić poručio je da Zagreb ostaje pri stavu da je potrebno pronaći rješenje za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Istakao je da odgovornost za eventualne izmjene izbornog sistema prvenstveno leži na političkim predstavnicima Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, podsjećajući na ranije pregovore vođene u Neumu.
Govoreći o ideji Herceg-Bosne, Matušić je naveo da bi svaki eventualni teritorijalni model mogao biti rezultat isključivo dogovora naroda u Bosni i Hercegovini.
Oštra reakcija Zahiragića
Na izjave predstavnika Domovinskog pokreta reagovao je Haris Zahiragić, koji je poručio da je svako prizivanje Herceg-Bosne neprihvatljivo i da takve poruke izazivaju dodatne tenzije u društvu koje je već opterećeno ratnim traumama.
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite“, rekao je Zahiragić.
Dodao je da politički pritisci i poruke koje dolaze iz susjednih država ne mogu utjecati na unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine te da takav pristup nije dobar za međudržavne odnose.
Spor oko izbornog sistema
Zahiragić je u nastavku rasprave odbacio tvrdnje da je izbor Željka Komšića nelegitiman, ističući da je izabran u skladu s važećim Ustavom i izbornim pravilima Bosne i Hercegovine.
Posebno je kritikovao prijedlog o etnički odvojenim glasačkim kutijama, navodeći da bi takav model doveo u pitanje biračka prava građana koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci ili Hrvati.
Podsjetio je i na presude Evropskog suda za ljudska prava koje zagovaraju jačanje građanskog principa i uklanjanje etničkih ograničenja u izbornom procesu.
Zastupljenost Hrvata u institucijama
Potpredsjednik SDA također je odbacio tvrdnje da su Hrvati politički marginalizirani u Bosni i Hercegovini, navodeći da hrvatski politički predstavnici imaju značajnu zastupljenost u izvršnoj vlasti na državnom i federalnom nivou.
Kao primjere naveo je funkciju predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, nekoliko ministarskih pozicija na državnom nivou, kao i vodeće funkcije u institucijama Federacije BiH koje trenutno obavljaju kadrovi HDZ-a BiH.
Prema njegovim riječima, upravo ti podaci pokazuju da Hrvati u BiH imaju snažnu političku zastupljenost u institucijama vlasti, uprkos činjenici da čine znatno manji udio stanovništva od Bošnjaka.