Kreće bitka SAD-a i Kine oko države čije bogatstvo vrijedi bilione dolara
Brazil se u ovom trenutku nalazi u središtu globalne geopolitičke borbe zbog svojih ogromnih rezervi rijetkih zemalja, koje čine između 23% i 25% svjetskih rezervi i čine ga drugim najvećim vlasnikom takvih resursa na svijetu.
Ovi minerali su ključni za tehnologiju, energetiku i odbranu, uključujući proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila, vjetroturbina, medicinske opreme i vojnih sistema. Posebno su značajni elementi poput neodimija, terbija i disprozija, neophodni za permanentne magnete u visokoučinkovitim i energetski efikasnim tehnologijama.
Kina trenutno dominira globalnim lancem snabdijevanja rijetkim zemljama, kontrolirajući oko 70% globalne proizvodnje i 85–90% kapaciteta rafinisanja. Kineska strategija integriranog lanca, izgrađena od 1980-ih, omogućava izvođenje sirovina po niskim cijenama dok se rafinisani materijali prodaju znatno skuplje. Kao reakcija, SAD su u februaru 2026. pokrenule projekat Vault vrijedan 12 milijardi dolara, sa ciljem kreiranja strateške rezerve kritičnih minerala, čime Brazil postaje strateški fokus američkih interesa.
Brazil posjeduje značajna nalazišta u Minas Geraisu, Goiasu, Bahiji, Amazonasu i Sao Paulu, s obećavajućim otkrićima u bazenu Parnaiba (Maranhao, Piauí, Ceará) i novim jonskim glinama u Goiasu, koje se smatraju efikasnijim i ekološki prihvatljivijim za ekstrakciju. Ipak, Brazil ima ograničene industrijske kapacitete – trenutno je aktivan samo rudnik u Minacuu (Goias) sa planiranom proizvodnjom od 6.500 tona godišnje do 2027., pri čemu se sirovine i dalje izvoze u Kinu na rafinisanje. To znači da Brazil još uvijek izvozi sirovine niske vrijednosti i uvozi proizvode visoke dodane vrijednosti.
Historijski obrazac pokazuje rizik: između 1950-ih i 1960-ih Brazil je izvozio monazitni pijesak u SAD bez prerade ili transfera tehnologije, s minimalnom dugoročnom korist za zemlju. Danas postoji slična situacija, ali s većim globalnim implikacijama zbog strateške važnosti minerala.
Brazil je počeo mijenjati ovu paradigmu: otvorena je prva fabrika magneta od rijetkih zemalja u Belo Horizonteu (2024.), pokrenuti su novi industrijski projekti i vladini investicioni programi, te su razvijena međunarodna partnerstva, uključujući sporazume s Indijom. Ipak, stručnjaci ističu da zemlji i dalje nedostaju obim industrijske proizvodnje, napredna tehnologija prerade i dugoročna politika kontinuiteta.
Strategija Brazila pokušava balansirati između globalnih sila, fokusirajući se na: prioritet domaće opskrbe, osiguranje obrade unutar Brazila i izbjegavanje ekskluzivnih sporazuma s pojedinačnim državama. Cilj je očuvanje suvereniteta uz maksimiziranje ekonomskih koristi.
Brazil se nalazi na strateškoj raskrsnici: investiranje u infrastrukturu, tehnologiju i industrijski razvoj moglo bi osloboditi ekonomske prilike vrijedne bilione dolara. Neuravnotežen pristup rizikuje da zemlja ostane u tradicionalnoj ulozi izvoznika sirovina, propuštajući pravu vrijednost svojih prirodnih resursa.