Oni će biti prva žrtva velike krize: Država od 170 milijuna ljudi ostaje bez nafte i plina!

Bangladešu ističe vrijeme zbog rata u Iranu i mogli bi u roku od nekoliko sedmica ostati bez nafte i plina. Uprkos racionalizaciji, vlada u Dhaki bori se s formuliranjem efikasnog plana i postaje sve očajnija zbog mogućnosti da će ostati bez goriva, otkrivaju izvori The Telegrapha.

Očekuje se da će zalihe ove zemlje sa 170 miliona stanovnika prve presušiti. Uvoze oko 95 posto nafte i plina, a dvije trećine toga dolazi iz zemalja poput Saudijske Arabije, UAE-a i Iraka. Ovog mjeseca Bangladeš je uvezao oko 170 hiljada tona sirove nafte i dizela. To je značajan pad u odnosu na 332 hiljade tona u istom mjesecu prošle godine.

• Vlada je sve očajnija, nije sigurna šta učiniti i kako planirati - rekao je zapadni izvor upoznat s problemima zemlje, dodajući kako se bore s osiguravanjem veće količine sirove nafte.

Krajem marta Bangladeš je imao oko 80 hiljada tona sirove nafte uskladištene u svojoj Istočnoj rafineriji, što je dovoljno za pogon zemlje u periodu od 17 dana. Zalihe dizela i benzina podjednako su ograničene.

Dužnosnici su zatražili odobrenje SAD-a za uvoz 600 hiljada tona ruskog loživog ulja, a primili su i 60 hiljada tona iz Indonezije. Cijena će vjerovatno biti znatno viša od one koju je Bangladeš plaćao prije rata.

Indija je ugovorila isporuku 60 hiljada tona dizela Bangladešu u prvoj polovini ove godine. Međutim, Indija ima vlastite probleme s opskrbom, a Dhaka se morala boriti da ispuni ovo obećanje.

U glavnom gradu Bangladeša vozači satima čekaju u redovima na benzinskim pumpama. Univerziteti su zatvoreni, a državnim službenicima izdata je uputa da ograniče potrošnju električne energije dok ima dnevnog svjetla.

• Čekam u ovom redu već četiri sata i još uvijek ne znam hoću li dobiti gorivo. Ako se vratim kući bez njega, moja porodica večeras neće jesti. Toliko je jednostavno - rekao je taksista Abul Kalam za The Telegraph.

Smanjen je broj putovanja, dostavljači također ne mogu obavljati svoj posao, a javni prijevoz prorijeđen je u dijelovima grada. Nestašice su gotovo dovele svakodnevni život do zastoja u Dhaki.

Izvor iz naftne industrije rekao je za The Telegraph da izvještaji pokazuju kako bi Bangladeš mogao imati samo “10–21 dan ključnih zaliha goriva”. Uprkos zabrinjavajućim brojkama, napomenuli su da se očekuje dolazak novih zaliha u zemlju, što znači da najcrnji scenarij nije neizbježan.

• Već postoji ozbiljan pritisak na dostupnost goriva. Ako se rat s Iranom oduži i opskrba gorivom ostane poremećena, Bangladeš bi se mogao efektivno zaustaviti u roku od nekoliko sedmica - rekao je jedan visoki dužnosnik za The Telegraph.

Vlada insistira da nema nestašice. Ministar energetike, Iqbal Hasan Mahmud Tuku, rekao je u ponedjeljak da je opskrba i dalje stabilna.

• Dozvolite mi da jasno kažem, u ovom trenutku u Bangladešu nema nestašice goriva. Zapravo, povećali smo opskrbu u odnosu na prošlu godinu - kazao je, napominjući kako je uzrok tome porast potrošnje.

Motociklisti su, dodaje, kupovali tri do četiri puta više od uobičajenih dnevnih količina, dok se prodaja na nekim benzinskim pumpama gotovo udvostručila. Vlada je također pokrenula nacionalnu akciju protiv ilegalnog skladištenja i nudi nagrade za informacije o gomilanju.

Kako je u ostatku svijeta?

Naravno, nisu jedina nacija koja se suočava s eskalirajućom energetskom krizom.

Kao rezultat iranske blokade Hormuškog tjesnaca, usporila se indijska industrijska proizvodnja. Filipini, Australija i Novi Zeland racionaliziraju sve manje zalihe goriva, dok Južna Koreja razmatra ograničenja javne potrošnje. U nekim slučajevima to je prisililo zemlje da otvore pregovore s Kinom o uvozu goriva, a Peking je iskoristio krizu.

Prognoze sugeriraju da bi se posljedice nestašica mogle početi osjećati u Britaniji za samo dvije sedmice. U Indiji je nestašica plina uzrokovala pad proizvodnje na najnižu razinu u četiri i po godine. Dužnosnici su rekli da New Delhi održava lako dostupne 60-dnevne zalihe kako bi se suzbila panična kupovina goriva.

U Južnoj Koreji vlada razmatra uvođenje ograničenja vožnje za građane, po prvi put od Zaljevskog rata 1991. godine. Tvrtke se potiču da nagovore svoje zaposlenike da smanje korištenje automobila kako bi se ublažio pritisak na zalihe.

Filipini i Vijetnam također su na udaru, uvozeći više od 80 posto svoje sirove nafte iz Zaljeva. Vijetnam većinu svojih opskrba dobija iz Kuvajta. Uvoz sirove nafte u martu otprilike se prepolovio u odnosu na prethodni mjesec i nisu bili u mogućnosti nadomjestiti tu opskrbu pošiljkama iz drugih krajeva.

Strateške rezerve zemlje trajale bi vijetnamskom gospodarstvu oko tri sedmice. Najbliži izvor dizela je Kina, ali Peking je ranije ovog mjeseca uveo zabranu izvoza nafte. Ipak, Bloomberg izvještava da je kineski tanker tokom vikenda isporučio 100 hiljada tona destiliranih goriva u Vijetnam.

Filipini su prošlog utorka postali prva zemlja koja je proglasila nacionalnu energetsku krizu. To je prisililo vladu da započne pregovore s Pekingom. Primili su dva kineska tankera s 260 hiljada tona dizela i imaju još oko šest sedmica goriva.

Japan je prošle sedmice započeo dosad najveće ispuštanje hitnih rezervi, koje će trajati otprilike 45 dana. U Mjanmaru je uveden sistem racionalizacije "par-nepar", gdje neparni brojevi registarskih tablica mogu kupiti gorivo jedan dan, a parni brojevi sljedeći. U Kambodži je zatvorena trećina benzinskih pumpi.

S druge strane, čini se da Iran profitira od krize. Anonimni izvor, kojeg citira Economist, rekao je da Islamska Republika trenutno izvozi do 2,8 miliona barela i drugih naftnih derivata dnevno, što je isto, ako ne i više nego prije rata. Velik dio izvoza završava u Kini, piše The Telegraph.