Prvi pomak oko Hormuškog moreuza u mjesec dana rata, Iran: "Prihvatili smo zahtjev UN-a..."

Hormuški moreuz predstavlja ključni plovni put kojim se inače prevozi petina svjetskih isporuka nafte i gotovo trećina svjetske trgovine đubrivima.

Teheran je pristao „olakšati i ubrzati“ prolazak humanitarne pomoći kroz Hormuški moreuz, rekao je u petak iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, iako Iran istovremeno trpi napade na svoja nuklearna postrojenja.

Ali Bahreini je rekao da je Teheran prihvatio zahtjev Ujedinjenih nacija da dopusti prolaz humanitarne pomoći i poljoprivrednih pošiljki kroz ovaj ključni plovni put, kojim se inače prevozi petina svjetskih isporuka nafte i gotovo trećina svjetske trgovine đubrivima.

Plan za dopremu pomoći predstavljao bi prvi pomak na toj uskoj pomorskoj tački nakon mjesec dana rata. Dok su se tržišta i vlade uglavnom fokusirali na blokirane isporuke nafte i prirodnog plina, ograničavanje sastojaka za đubrivo i trgovine njima prijeti poljoprivredi i sigurnosti snabdijevanja hranom širom svijeta.

„Ova mjera odražava kontinuiranu posvećenost Irana podršci humanitarnim naporima i osiguravanju da nužna pomoć bez odlaganja stigne onima kojima je potrebna“, napisao je Bahreini u objavi na mreži X.

Ujedinjene nacije ranije su najavile posebnu radnu grupu koja bi se bavila posljedicama koje je rat s Iranom imao na dostavu pomoći.

Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što su iranski državni mediji izvijestili da su dva nuklearna postrojenja bila meta napada. Izrael, koji je zaprijetio da će „pojačati i proširiti“ svoju kampanju protiv Teherana, preuzeo je odgovornost, a Iran je brzo zaprijetio odmazdom.

„Napad je proturječan produženom roku za diplomatiju koji je dao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država“, napisao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi na mreži X, misleći na američkog predsjednika Donalda Trumpa. „Iran će izraelske zločine skupo naplatiti.“

Meta napada

Iranska Organizacija za atomsku energiju saopćila je da su na meti bili kompleks za tešku vodu Shahid Khondab u Araku i postrojenje za proizvodnju yellowcakea u pokrajini Yazd, izvijestila je državna agencija IRNA. U napadima nije bilo žrtava i nije postojala opasnost od kontaminacije. Postrojenje u Araku nije u funkciji otkako ga je Izrael napao prošlog juna. Yellowcake je koncentrirani oblik uranija nakon što se iz sirove rude uklone nečistoće, dok se teška voda koristi kao moderator u nuklearnim reaktorima.

Izraelska vojska kasnije je saopćila da se u postrojenju u Yazdu sirovine prerađuju za obogaćivanje te da je napad bio veliki udarac iranskom nuklearnom programu.

Iranska Revolucionarna garda upozorila je da će Iran uzvratiti. Seyed Majid Moosavi, zapovjednik zrakoplovnih snaga Revolucionarne garde, napisao je na mreži X da zaposlenici firmi povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom trebaju napustiti svoja radna mjesta.

„Ovaj put jednačina više neće biti ‘oko za oko’, samo pričekajte“, poručio je.

Kasno u petak izraelska vojska objavila je da je Iran lansirao projektile prema zemlji. Sirene su upozorile ljude da potraže zaklon u i oko grada Beer Šebe te u područjima blizu glavnog izraelskog centra za nuklearna istraživanja, koji su bili meta iranskih napada prošlog vikenda u kojima su deseci ljudi povrijeđeni.

Diplomatsko rješenje

Vijest o napadima na Iran stigla je nakon što je Trump ustvrdio da razgovori o okončanju rata idu „vrlo dobro“ i da je Teheranu dao dodatno vrijeme da ponovo otvori Hormuški moreuz. Iran tvrdi da nije učestvovao ni u kakvim pregovorima.

Uz burzovne potrese i ekonomske posljedice rata koje se šire daleko izvan Bliskog istoka, na Trumpa raste pritisak da okonča iransku blokadu tog strateškog plovnog puta.

Jedan zaljevski arapski blok saopćio je u četvrtak da Iran od brodova naplaćuje prolaz kako bi im osigurao sigurno kretanje.

Trumpov izaslanik Steve Witkoff rekao je da je Washington Iranu, posredstvom Pakistana, dostavio listu od 15 tačaka za moguće primirje, koja uključuje ograničavanje iranskog nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.

Iran je odbio američku ponudu i iznio vlastiti prijedlog u pet tačaka, koji uključuje reparacije i priznavanje njegovog suvereniteta nad tim ključnim moreuzom.

Trump je rekao da će, ako Iran do 6. aprila ne otvori moreuz za sav promet, narediti uništenje iranskih energetskih postrojenja.

Pale dionice

Neizvjesnost oko sukoba u petak je izazvala daljnji pad američkih dionica. Indeks S&P 500 pao je 1,7 posto i zaključio najgoru sedmicu otkako je počeo rat s Iranom, te petu uzastopnu sedmicu gubitaka. Dow Jones Industrial Average pao je 1,7 posto, a Nasdaq Composite 2,1 posto. U međuvremenu su cijene sirove nafte nastavile snažno rasti.

Dok se cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama približavaju iznosu od četiri dolara po galonu, članovi Kongresa traže suspenziju saveznog poreza na gorivo, koji iznosi 18,4 centa po galonu benzina i 24,4 centa po galonu dizelskog goriva. Trump je rekao da je „razmišljao“ o suspenziji tog poreza, ali je sugerirao da bi savezne države trebale razmotriti ukidanje svojih poreza na gorivo.

Nastavljaju se napadi

U Izraelu su se oglasile sirene za zračnu opasnost, a vojska je saopćila da svakodnevno presreće iranske projektile. Ministar odbrane Israel Katz rekao je da će Iran „platiti tešku i sve veću cijenu za ovaj ratni zločin“.

Izrael je pokrenuo nove udare na iransku prijestolnicu, a vojska je saopćila da su napadi bili usmjereni na lokacije „u srcu Teherana“ gdje se proizvode balistički projektili i drugo oružje.

Dim se dizao iznad Bejruta nakon napada prije zore, a libansko ministarstvo zdravstva kasnije je izvijestilo da su dvije osobe poginule.

Saudijsko ministarstvo odbrane saopćilo je da je srušilo projektile i dronove usmjerene prema glavnom gradu Rijadu.

Kuvajt je objavio da su luka Shuwaikh u Kuvajtu i luka Mubarak Al Kabeer na sjeveru zemlje pretrpjele materijalnu štetu u napadima.

Diplomatsko natezanje traje

Diplomati iz više zemalja, uključujući Pakistan i Tursku, pokušali su organizirati direktan sastanak između američkih i iranskih izaslanika. Ministri vanjskih poslova G7 na sastanku u Francuskoj zatražili su hitan prekid napada na civile i infrastrukturu.

U međuvremenu su američki brodovi raspoređeni u regiji s oko 2.500 marinaca, dok je najmanje 1.000 padobranaca iz 82. zračno-desantne divizije upućeno na Bliski istok.

Državni sekretar Marco Rubio rekao je da Sjedinjene Američke Države „mogu ostvariti sve svoje ciljeve bez kopnenih snaga“, dodajući da su raspoređivanja napravljena radi fleksibilnosti u slučaju eskalacije.

Izrael je rasporedio 162. diviziju u južni Libanon kako bi zaštitio svoje pogranične gradove i suzbio djelovanje Hezbolaha.

Raste broj poginulih

U Izraelu je poginulo 18 ljudi, dok su u Libanonu poginula četiri izraelska vojnika. U Libanonu je ukupno poginulo više od 1.100 ljudi, a u Iranu više od 1.900.

Poginulo je i najmanje 13 američkih vojnika, kao i četiri osobe na okupiranoj Zapadnoj obali te 20 ljudi u zaljevskim arapskim državama.

U Iraku, gdje su se u sukob uključile milicije koje podržava Iran, poginulo je 80 pripadnika sigurnosnih snaga.