Važne vijesti: Stižu veće penzije i zaostale isplate, ali jedna stvar predstavlja problem

Ove godine penzioneri u Hrvatskoj pažljivo prate vijesti o redovnom usklađivanju penzija, koje se sprovodi dva puta godišnje po zakonskoj formuli. Riječ je o mehanizmu kojim se penzije usklađuju sa kretanjem plata i cijena kako bi se barem djelimično sačuvala kupovna moć najstarijih građana.

Iako svako povećanje donosi izvjesno olakšanje, mnogi penzioneri posljednjih godina ukazuju da povećanje troškova života često premašuje povećanje penzija. Upravo zato svaka objava procenta usklađivanja budi veliko interesovanje javnosti, ali i pitanja o tome koliko će se povećati mjesečna primanja i kada će se povećani iznosi uplatiti na njihove račune.

Penzioneri u Hrvatskoj mogu očekivati novo redovno usklađivanje penzija 2026. godine. Prema procjenama, povećanje bi trebalo da iznosi oko 2,68 odsto, što znači da će se penzije većine penzionera povećavati za oko deset do dvadeset eura mjesečno, u zavisnosti od njihovih prihoda.

Usklađivanje penzija sprovodi Hrvatski zavod za penziono osiguranje (HZMO) po zakonskoj formuli koja uzima u obzir rast prosječnih plata i inflaciju u prethodnom periodu. Pošto su ovi indikatori bili umjereni, samo povećanje neće biti značajno.

Za prosječnu penziju, povećanje bi trebalo da bude oko 15 do 20 eura mjesečno. Na primjer, penzioner koji prima 480 eura penzije može očekivati povećanje od približno 12,86 eura. To znači da bi nova penzija iznosila oko 493 eura mjesečno. Naravno, oni sa višim penzijama dobiće nešto veći nominalni iznos, dok će oni koji primaju najniže penzije dobiti manje povećanje u apsolutnom smislu.

Povećanje se odnosi na penzije od 1. januara 2026. godine, ali se isplata povećanih iznosa očekuje na proljeće, kada Hrvatski zavod za penziono osiguranje zvanično objavi procenat usklađivanja. Tada se obično i razlika za prethodne mjesece (tzv. zaostatak) isplaćuje u jednokratnom iznosu.

U slučaju penzije od 480 eura, zaostatak za tri mjeseca bi iznosio oko 38,60 eura u jednokratnom iznosu, javlja Slobodna Dalmacija.

Sistem prilagođavanja zasniva se na kombinaciji rasta plata i inflacije, a trenutni ekonomski indikatori ne ukazuju na snažniji rast. Kao rezultat toga, mnogi penzioneri ovog puta neće vidjeti značajno povećanje kućnog budžeta.

Iako svako povećanje predstavlja izvjesno olakšanje, stvarnost je da će povećanja donijeti samo skromno povećanje mjesečnih prihoda za većinu penzionera.