Dr Snežana upozorava! Mnogi ga koriste, a od njega holesterol skače kao lud i uništava cijelo tijelo

Doktorka Snežana Bašić, kardiolog, gostovala je u emisiji Jutro na Prvoj i otkrila šta najviše utiče na povišen holesterol i da li on mora uvijek biti opasan. Najprije je stavila tačku na vječitu dilemu koju ljudi imaju o doručku – o slanini i čvarcima.

"Naravno da je dobro pojesti ujutro i slaninu i čvarke. Ono što ja zagovaram, a to je 40 godina rada, jeste da ne treba stavljati pacijente na teške dijete, naročito ne na dijete u kojima će koristiti biljne masnoće. Mi imamo ovdje, na ovim prostorima, nažalost, genetske metaboličke greške. Imamo tu genetsku metaboličku grešku kada je u pitanju metabolizam holesterola. Oni koji su postavili granice morali su se malo pozabaviti i time, i takvim genom. Nažalost nisu, pa sada imate normalu da svi morate imati 5,1 holesterol, što nije tačno. Holesterol je samo jedan od faktora rizika", rekla je dr Bašić.

Prema njenim riječima, metabolička greška se ne pokreće ishranom.

"To jeste jedna velika istina, a rekla bih da postoji i zabluda o tome. Pokreće se najčešće stresom. Stres je okidač. Naši preci mogli su krenuti s lošim metabolizmom masti, s povišenjem nivoa masnoća u krvi, tek poslije 60. i 65. godine života. A nažalost, mi danas imamo drugačiju sliku zbog načina života, a to je jedan od faktora rizika – fizička neaktivnost. Nekada smo bili nacija koja je mnogo fizički radila jer smo poljoprivredna zemlja", rekla je dr Bašić i dodala:

"Danas je sve drugačije, fizička neaktivnost, naročito kod djece. Kažem vam, počinje od djetinjstva. Znate šta je još interesantno? To poremeti i masti. Samo 30 posto masti dolazi iz hrane, a 70 posto masnoća koje imate u krvi jetra sintetiše. Zato su pogrešne sve terapije nezasićenim mastima, recimo omege razne i slično. To su strašne terapijske greške, jer kada to uključujete, jetra će zasititi i nezasićene masti i napraviti zasićene. Ona ima takav metabolički put.

To je poremećaj, upravo aktivacija genetske metaboličke greške koja nastaje u različitim fazama života. Holesterol je inače u našem organizmu jako koristan. Od njega se prave hormoni i gotovo taj sterolski prsten koji on sadrži imate u svim hormonima, apsolutno svim. A naročito mozak funkcioniše jako dobro. Zahvaljujući njemu prave se neurotransmiteri, prenosioci informacija i prenosioci nadražaja na mišiće. Prema tome, loše je obarati nivo holesterola na nivo koji nije dobar i koji je prenizak", rekla je doktorka.

Dr Bašić je istakla da je u Švedskoj vidjela drugačiji pristup, koji je i sama prihvatila.

"Ako utičete i na masti koje unosite hranom, postoje glukani iz ovsa koji vezuju masti u crijevima. Znači, vi jedete čvarke, pojedete slaninu, pojedete i slatko jer se u metabolizmu jetre koja tako metaboliše i šećeri pretvaraju u masti. I postoji i obrnuti proces, proces glukoneogeneze, kada se iz masti stvaraju šećeri. Tako dijabetičari moraju imati apsolutno dobar balans, dobar nivo masti", rekla je doktorka.

Da li su biljne masti dobre?

Dr Bašić je dala odričan odgovor.

"Najštetnije masti su biljne. Masti životinjskog porijekla jako lijepo varimo. Mi smo po izoprenskim jedinicama, naše masti su najbliže svinjskoj masti. Imamo 20 izoprenskih jedinica, isto kao i svinja. A znate koliko teško varimo masti koje su porijekla ribe, morskih plodova i slično? To su masti koje imaju 3 do 4 izoprenske jedinice. Naš enzimski sistem koji vari masti, naša lipaza i sve to što imamo, žuč koja aktivira lipazu, nisu takvi da bismo to varili.

Prema tome, masti koje se tope, životinjske masti, i koje su već bile podvrgnute toj temperaturi topljenja masti, kao svinjska mast, na primjer, zdravije su nego bilo koja druga mast kada je ponovo zagrijete ako pripremate hranu. Međutim, ako ne zagrijavate, uvijek je bolje koristiti maslinovo ulje. I ulje nerafinirano, a ne termički obrađeno. Ulja ne treba da budu termički obrađena, a masti možete dobiti jedino tako, termičkom obradom. Njih zato možete termički obrađivati", savjetovala je dr Bašić.

Dr Bašić je otkrila i koja su najbolja ulja koja možemo koristiti.

"Dobro je kuhati na masti, a u salatu stavljati nerafinirano ulje, bilo da je to bundevino, bilo da je maslinovo, bilo da je susamovo, bilo da je iz koštice grožđa i slično. Uvijek možete iscijediti ulje. Kada možete iz lavande, iz biljaka, zašto ne biste mogli iscijediti iz drugih, iz plodova? Ulje jeste dobro samo dok nije zagrijano. Kada je zagrijano? Na visokoj temperaturi. Ono nije dobro. Tada dobijate zasićene masti koje naša jetra prepoznaje. Od njih može nastati samo LDL holesterol", rekla je dr Snežana Bašić.