Naučnici upozoravaju EU: "Počnite se pripremati za katastrofu"
Evropska unija mora prihvatiti činjenicu da je svijet na putu ka katastrofalnom porastu temperatura koji će temeljno uzdrmati živote Evropljana te početi pripremati konkretne planove.
Naučni savjetnici Evropske unije upozorili su u utorak da zajednica zemalja mora početi pripremati konkretne planove za suočavanje sa životom na kontinentu koji će se, zbog klimatskih promjena, zagrijati za četiri stepena Celzijusa.
EU mora priznati da je svijet na putu ka katastrofalnom porastu temperatura koji će daleko premašiti ciljeve dogovorene u Pariški klimatski sporazum i temeljno promijeniti živote Evropljana, piše Politico.
„Klima u Evropi se brzo mijenja. Ovo nije udaljena ili apstraktna prijetnja“, rekao je Ottmar Edenhofer, predsjedavajući Evropskog naučnog savjetodavnog panela za klimatske promjene.
Trošimo 45 milijardi eura godišnje na oporavak od klimatskih katastrofa
Kako globalne temperature rastu, ekstremni vremenski uslovi poput poplava i suša sve više ugrožavaju evropsko društvo, ekonomiju i ekosisteme.
Posljednjih godina, desetine hiljada Evropljana izgubilo je živote u toplotnim talasima, a stotine u poplavama. Godišnji troškovi sanacije klimatskih katastrofa prosječno iznose 45 milijardi eura.
EU bez koordinirane vizije
Napori Evropske unije da se pripremi za sadašnje i buduće posljedice globalnog zagrijavanja i dalje su nedovoljni i fragmentirani, bez zajedničke vizije, upozorava Edenhofer.
„EU nema zajedničko razumijevanje oko toga na šta se kolektivno treba pripremiti, što dovodi do nekoordiniranih procjena klimatskih rizika koje često potkopavaju upravljanje rizikom“, rekao je.
Trenutno, Unija ima samo labavu strategiju prilagođavanja iz 2021. godine. Većina država članica ima nacionalne planove ili zakone s relevantnim elementima, ali i Evropska agencija za okoliš i Evropski revizorski sud upozorili su da se propisi znatno razlikuju među državama i da se neke strategije temelje na zastarjelim naučnim nalazima.
Pretpostavka: Evropa će biti 4 stepena toplija do 2100.
Prema savjetu odbora, EU bi se trebala pripremati pod pretpostavkom da će kontinent do 2100. godine biti četiri stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskoj eri.
Ova preporuka prati plan francuske vlade da se pripremi za porast temperature od četiri stepena u Francuskoj.
Ublažavanje i prilagođavanje
Iako EU ima obimno zakonodavstvo za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ciljevi i politike prilagođavanja još uvijek ne postoje.
Djelomično zato što je teško osmisliti politike na nivou cijelog kontinenta, s obzirom na to da se klimatski uticaji razlikuju po intenzitetu i prirodi ne samo između 27 država članica, nego i unutar njihovih granica.
Napori za smanjenje emisija, poznati kao ublažavanje, obično dobijaju više pažnje jer se bave uzrokom klimatskih promjena, dok se prilagođavanje odnosi na posljedice.
Naučnici upozoravaju da su oba pristupa neophodna. „Uspjeh globalnih napora za ublažavanje klimatskih promjena ključan je za određivanje budućeg porasta temperatura i razmjera rizika“, rekao je Edenhofer. „Prilagođavanje može ublažiti klimatske rizike i smanjiti štetu.“
Južna Evropa posebno pogođena
Južna Evropa suočava se s većim rizicima od vrućine nego sjeverne zemlje, dok će priobalni gradovi morati rješavati drukčije probleme od planinskih područja.
Suše u južnim dijelovima kontinenta postajat će sve češće i teže kako globalne temperature budu rasle.
Prema Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, pri globalnom zagrijavanju od 2 stepena više od trećine stanovništva regije suočit će se s nestašicom vode, dok bi se pri 3 stepena taj broj mogao udvostručiti.
Ograničavanje zagrijavanja smanjuje rizik, ali ne uklanja ga u potpunosti.
Da bi se nosile s preostalim rizicima, države mogu uvesti mjere prilagođavanja – primjerice, poticati poljoprivrednike da prelaze na otpornije kulture ili uvoditi učinkovitije upravljanje vodnim resursima.
Kako temperature budu dalje rasle, povećavat će se i rizik da se regije i ekonomski sektori više neće moći prilagoditi.
„Počnite se pripremati za katastrofu“
Naučnici preporučuju da EU razvije koordiniranu viziju sa „ciljevima prilagođavanja specifičnim za sektore, primjerice do 2030. i 2040. godine“, te pronađe načine za upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa, poput budžetskih i osiguravajućih mehanizama.
To bi, navode, trebalo biti zasnovano na zajedničkom referentnom scenariju koji pretpostavlja globalno zagrijavanje između 2,8 i 3,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što „odgovara zagrijavanju od oko 4 stepena za Evropu“, rekao je Edenhofer.
Neizvjesnost globalnih napora za smanjenje emisija
Princip predostrožnosti zahtijeva od EU da se pripremi za takav scenario, ali i da „testira otpornost“ svojih planova na scenarije još većeg zagrijavanja, s obzirom na neizvjesnost globalnih napora za smanjenje emisija.
Jedna od najvećih nepoznanica su Sjedinjene Američke Države, koje trenutno primjetno mijenjaju smjer svojih klimatskih politika.
Izvještaj također kritizira deregulatorne napore Evropska komisija. Na primjer, prvi sveobuhvatni paket mjera Komisije za pojednostavljenje propisa o zaštiti okoliša izuzeo je većinu kompanija iz EU od obaveze izvještavanja o prijetnjama koje klimatske promjene predstavljaju za njihove poslovne modele.
Prema istraživačima, ovo bi „moglo oslabiti nadzor i upravljanje klimatskim rizicima u široj ekonomiji Evropske unije“.