Ovo je istina o konzerviranoj ribi, kažu ljekari: Mnogi je jedu, ali jednu stvar čak ni ne shvataju

Ljekari kažu da za bolju kardiovaskularnu sliku nisu potrebne skupe dijete niti stroga pravila u ishrani, već nekoliko pametnih i realnih zamjena u svakodnevnoj kupovini i pripremi hrane. „Usmjerite se na ono što dodajete u ishranu, a ne na zabrane“, rekla je Tara Šmit, glavna dijetetičarka programa Mayo Clinic Diet u Ročesteru. „Volim da razmišljam ovako: jest ću više ribe. To automatski smanjuje unos crvenog mesa.“

Stručnjaci ističu da male promjene, ako se sprovode dosljedno, s vremenom prave veliku razliku. Umjesto margarina ili suncokretovog ulja preporučuje se maslinovo ulje i druge nezasićene masti, piše New York Post. Pavlaka i majoneza mogu se zamijeniti nemasnim grčkim jogurtom ili svježim sirom, a so začinskim biljem i citrusima. „Ishrana zdrava za srce ne znači hranu bez ukusa“, naglašava Šmit. Cilj nije savršenstvo, već promjene koje je moguće održavati dugoročno.

Pored pametnih zamjena, stručnjaci savjetuju i redovno uključivanje određenih namirnica u ishranu. Masna riba trebala bi se često naći na tanjiru. Konzervirana riba je odlična namirnica za kućne zalihe jer je bogata omega-3 masnim kiselinama, ima izražen ukus i veoma je praktična.

Konzervirana riba

Konzervirana riba, poput sardina, lososa i skuše, zadržava značajne količine omega-3 masnih kiselina, posebno EPA i DHA, koje su povezane s boljim zdravljem srca, mozga i smanjenjem upala.

Konzervirana riba često se potcjenjuje, ali relevantni nutricionistički izvori pokazuju da ona može biti izuzetno vrijedan dio ishrane. Sardine, losos i skuša u konzervi zadržavaju visok sadržaj omega-3 masnih kiselina, koje su ključne za zdravlje srca, krvnih sudova i mozga. Proces konzerviranja ne uništava ove masti, a kod nekih vrsta, poput sardina, omogućava i unos kalcija jer se sitne kosti omekšaju i postaju jestive. Osim toga, konzervirana riba bogata je proteinima, vitaminom B12 i vitaminom D, a često ima i niži sadržaj žive u poređenju s većim, svježim ribama. Zbog dugog roka trajanja, pristupačne cijene i minimalne pripreme, konzervirana riba se u savremenim preporukama smatra praktičnim i nutritivno kvalitetnim izborom, posebno kada se bira u sopstvenom soku ili maslinovom ulju.

Grah i sočivo

Posebno se izdvajaju grah i sočivo kao povoljne i često zanemarene namirnice. „Grah je supernamirnica na koju se često zaboravlja“, ističu stručnjaci i dodaju da je i konzervirani grah dobar izbor, pod uslovom da se ispere kako bi se smanjio sadržaj soli. Dr Džeremi London, kardiotorakalni hirurg iz Džordžije, upozorava da mnogim ljudima hronično nedostaje vlakana. „Vlakna je najbolje unositi iz cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica kao što su grah, sočivo, ovas, kinoa, voće i povrće“, rekao je on.

Integralne žitarice imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, naročito kada zamjenjuju rafinisane ugljikohidrate. Zato je korisno dio bijelog hljeba, pirinča i tjestenine zamijeniti njihovim integralnim varijantama.

Voće i povrće predstavljaju osnovu ishrane koja čuva srce. Ako su svježe namirnice preskupe ili nisu u sezoni, zamrznute verzije su odlična alternativa. Sezonska ishrana takođe je dobar izbor. Orašasti plodovi i sjemenke su snažni saveznici zdravlja srca jer sadrže zdrave masti, kao i avokado. Neslani orašasti plodovi mogu biti odlična zamjena za čips, čime se smanjuje unos soli i zasićenih masti.

Kada je riječ o proteinima, cilj nije potpuno izbacivanje mesa, već pametniji izbor. Pomak ka biljnim izvorima bogatim vlaknima i nemasnim proteinima, kao što su riba, piletina bez kože i nemasni komadi mesa, može značajno smanjiti rizik od bolesti. U suštini, dobro je držati se tri pravila: smanjiti unos mesa kopnenih životinja, jesti što raznovrsnije i šarenije voće i povrće i birati hranu kakvu bi prepoznali naši djedovi i nane.