Drastične mjere, masovno počeli protjerivati Ruse i Bjeloruse: 'Dosta je. Zabranjujemo vam ulazak'

Obavještajne agencije koje se zalažu za strožije uvjete boravka za državljane Rusije i Bjelorusije smatraju da ruski FSB i bjeloruski KGB često regrutiraju osobe koje se iz Litve učestalo vraćaju u svoje matične zemlje, što predstavlja rizik za hibridne prijetnje i špijunažu.

Litvanske vlasti su u 2025. godini identificirale ukupno 1.721 državljanina Rusije i Bjelorusije kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, javnom redu ili javnom zdravlju, što predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Current Time, pozivajući se na Odjel za migracije pri litvanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Od tog broja, čak 1.634 su bjeloruski državljani – gotovo tri puta više nego 2024. godine.

Konkretno, 391 Bjelorusu odbijen je zahtjev za boravišnu dozvolu pri prvom podnošenju, 1.023 su odbijeni zahtjevi za obnovu, a 214 im je oduzeta već važeća dozvola. Preostalih 87 slučajeva odnosi se na ruske državljane (u 2024. ih je bilo 125). Među Rusima je bilo 14 odbijenih početnih zahtjeva, 28 odbijenih obnova i 13 oduzetih važećih dozvola. Svima koji su označeni kao sigurnosna prijetnja zabranjen je ulazak u Litvu.

Osim toga, Litva je usvojila zakon kojim se ruskim državljanima ograničava putovanje u Rusiju i Bjelorusiju na najviše jednom u tri mjeseca, uz izuzetke za one koji se bave međunarodnim prijevozom tereta ili putnika, navodi United24 Media.

Litvanske obavještajne službe smatraju da FSB i KGB koriste te česte povratke u matične zemlje kao priliku za regrutaciju, što povećava rizik od hibridnih prijetnji i špijunskih aktivnosti.

Pomjeranje ruskih planova i fokus na Baltik

Šef Glavne obavještajne uprave (GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine Kiril Budanov izjavio je da je Rusija pomaknula vremenski okvir za potencijalnu vojnu akciju protiv evropskih zemalja s 2030. na 2027. godinu.
„Prema prvobitnom planu, Rusija je trebala biti spremna za početak operacija 2030. godine. Sada su planovi revidirani i pomaknuti na 2027.“, rekao je Budanov za LB.ua u decembru 2025.

Prema njegovim riječima, Kremlj bi u takvom scenariju prvenstveno ciljao baltičke države – Litvu, Latviju i Estoniju – dok bi Poljska bila izložena udarima, ali ne i punoj invaziji.

U nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti za 2026. godinu, koji je izradilo litvansko Ministarstvo nacionalne odbrane, Ukrajina zauzima centralno mjesto. Dokument naglašava da evropska sigurnost ne može biti zagarantovana bez suverene, nezavisne i stabilne Ukrajine, potpuno integrisane u euroatlantsku zajednicu.

Litva planira godišnje izdvajati najmanje 0,25 % BDP-a za pomoć Ukrajini u oblasti sigurnosti i odbrane – uključujući obuku ukrajinskih vojnika i nastavak sveobuhvatne podrške Kijevu. Strategija također predviđa održavanje obrambenih izdataka na nivou 5–6 % BDP-a do 2030. godine, što premašuje NATO standarde, te izričito označava Rusiju kao egzistencijalnu prijetnju.

Ove mjere dio su šireg odgovora baltičkih država na ruske hibridne i vojne prijetnje – uključujući jačanje granica, saradnju s NATO-om i kontinuiranu podršku Ukrajini kao prvoj liniji odbrane Evrope.

Jačanje sigurnosti i prisustva NATO-a

Kako piše Euronews, Litva se sve snažnije fokusira na jačanje nacionalne sigurnosti kao odgovor na novu neizvjesnost u evropskom sigurnosnom poretku.

Za Litvu – članicu NATO-a i EU koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom – rat u Ukrajini nije daleki sukob. Litvanske vlasti procjenjuju da bi Rusija mogla predstavljati direktnu prijetnju u naredne tri do pet godina, izjavio je zamjenik ministra nacionalne odbrane Karolis Alekse.

Kao ključne pokretače ističe rusko vojno jačanje, spremnost Moskve na upotrebu sile i ambiciju da preoblikuje evropsku sigurnost.
„Rusija je pokazala i volju i sposobnost da upotrijebi vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve,“ rekao je Alekse za Euronews, navodeći Ukrajinu kao jasan primjer.

„Ruski režim će upotrijebiti silu kao sredstvo za promjenu evropske sigurnosne arhitekture“, dodao je, ističući da će ishod rata – bilo prekid vatre ili mirovni sporazum – direktno utjecati na ruski stav prema Zapadu.

Litva očekuje da će Moskva nastaviti jačati vojne snage duž istočnih granica NATO-a, uključujući Kalinjingrad. Ako odvraćanje ne bude dovoljno snažno, rizik od novih sukoba i ruske agresije dodatno će porasti.

Vidljiva saveznična prisutnost kao odvraćanje

Od 2022. godine aktivnost NATO-a u Litvi znatno je povećana. Sjedinjene Američke Države i Njemačka igraju ključnu ulogu. Prekretnica je odluka Njemačke da do 2027. trajano rasporedi brigadu u Litvi.

„Ovdje se radi o odbrani od prvog centimetra našeg teritorija,“ naglasio je Alekse. „Moramo kolektivno pokazati da ovo nije samo nacionalna odgovornost svake države članice NATO-a, već zajednički napor.“

Litva paralelno gradi vlastite obrambene kapacitete, dok saveznici NATO-a rotiraju jedinice protuzračne odbrane i borbene avione kroz baltičku regiju. Na moru, NATO nastavlja svoju baltičku misiju uz podršku EU za zaštitu kritične infrastrukture.

Glavni prioritet Litve ostaje razvoj potpuno operativne nacionalne divizije do 2030. godine, sposobne za zajedničko djelovanje s NATO snagama.

Istovremeno, zemlja ulaže u kibernetičku odbranu, otpornost na dezinformacije i suzbijanje sabotaža, budući da se hibridno ratovanje – od sajber napada do propagande – smatra trajnom prijetnjom, ne samo iz Rusije, nego i iz Bjelorusije.

„Već sada vidimo da se te metode aktivno koriste,“ upozorio je Alekse.
„Budući sukobi mogli bi započeti bez prelaska granica tenkovima.“