Tajni izvještaji otkrivaju! Putin ŽELI VIŠE - Američki izvori tvrde da je ovo KRAJNJI CILJ!
Američke obavještajne službe i dalje procjenjuju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da se zaustavi na dosadašnjim teritorijalnim osvajanjima u Ukrajini, već da mu je krajnji cilj zauzimanje cijele zemlje i obnavljanje ruskog utjecaja nad dijelovima Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu, navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s američkim obavještajnim procjenama.
Ove procjene dolaze u trenutku kada posrednici pokušavaju okončati rat mirovnim sporazumom koji bi Rusiji ostavio znatno manje teritorije nego što ih trenutno kontroliše. Prema izvorima Reutersa, najnoviji obavještajni izvještaji datiraju s kraja septembra i u direktnoj su suprotnosti s javnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih izaslanika, koji tvrde da je Putin spreman na mir.
Američke obavještajne procjene, kako navode izvori, dosljedne su još od februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. One se u velikoj mjeri poklapaju s analizama evropskih lidera i sigurnosnih službi, prema kojima Putin i dalje teži potpunoj kontroli Ukrajine, ali i teritorijama bivših sovjetskih država, uključujući i pojedine članice NATO-a.
“Putin želi više”
„Obavještajni podaci su oduvijek ukazivali na to da Putin želi više“, izjavio je za Reuters demokratski kongresmen Mike Quigley, član Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma. „Evropljani su u to uvjereni, Poljaci potpuno, dok baltičke zemlje smatraju da su upravo one sljedeće na redu“, dodao je Quigley.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 posto teritorije Ukrajine, uključujući veći dio Luganske i Donjecke oblasti, industrijsko jezgro Donbasa, dijelove Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i Krim – strateško poluostrvo na Crnom moru koje je Moskva anektirala 2014. godine.
Zvanični stav Kremlja je da Krim, kao i četiri pomenute oblasti, trajno pripadaju Rusiji. Prema riječima dva izvora upoznata s pregovorima, Trumpova administracija vrši pritisak na Kijev da povuče svoje snage iz malog dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, kao dio predloženog mirovnog sporazuma. Taj zahtjev, međutim, odlučno odbacuju predsjednik Volodimir Zelenski i većina ukrajinske javnosti.
Razlika između politike i obavještajnih procjena
Zvaničnici Bijele kuće tvrde da je Trumpov tim ostvario „značajan napredak“ u pokušajima da se rat okonča i da je mirovni sporazum „bliži nego ikada“, dok se javno ne osvrću na upozorenja obavještajnih službi.
Nacionalna obavještajna zajednica SAD-a, CIA, kao ni ruska ambasada u Washingtonu, nisu komentarisale navode iz izvještaja. U međuvremenu, Trumpovi pregovarači – njegov zet Jared Kushner i milijarder Steve Witkoff – već sedmicama vode razgovore o mirovnom planu u 20 tačaka s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima.
Iako američki predstavnici tvrde da je postignut određeni napredak, ključna tačka – pitanje teritorija – i dalje ostaje bez dogovora. Kushner i Witkoff su se u petak sastali s ukrajinskim pregovaračima u Miamiju, dok bi tokom vikenda trebali razgovarati i s ruskim predstavnicima, potvrdio je izvor iz Bijele kuće.
Bez sigurnosnih garancija
Paralelno s tim, američki, ukrajinski i evropski pregovarači postigli su u Berlinu načelni dogovor o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi, uz podršku SAD-a, imale za cilj sprječavanje buduće ruske agresije. Prema riječima više evropskih diplomata, garancije bi stupile na snagu tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Razmatra se raspoređivanje pretežno evropskih sigurnosnih snaga u Ukrajini i susjednim zemljama, ali daleko od linija fronta, uz američku obavještajnu i logističku podršku. Plan uključuje i vazdušne patrole s podrškom SAD-a, a ceo paket bi morao ratifikovati američki Senat.
Jedna od spornih tačaka odnosi se na veličinu ukrajinske vojske. Prema jednom izvoru, plan predviđa smanjenje oružanih snaga na oko 800.000 vojnika, dok Rusija zahtijeva još manji broj, čemu se Washington zasad ne protivi otvoreno.
Zelenski je u četvrtak reagovao oprezno, poručivši da još nije jasno šta bi sigurnosne garancije konkretno značile u praksi. Ostaje neizvjesno i da li bi Putin uopće pristao na takav aranžman, budući da je više puta odbacio ideju o raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini.
Ciljevi i dalje nejasni
Iako je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare izjavio da je spreman razgovarati o miru, nije ponudio konkretne ustupke. Naglasio je da bi ruski uslovi morali biti ispunjeni, uz tvrdnju da su ruske snage tokom ove godine zauzele dodatnih 6.000 kvadratnih kilometara teritorije.
Američki zvaničnici zasad nisu javno odgovorili na te zahtjeve. Poznato je tek da je Witkoff ranije sugerisao kako Rusija polaže pravo na četiri ukrajinske oblasti i Krim. Pojedini članovi Trumpove administracije priznaju da Putin možda nije spreman na kompromis.
„Ne znam da li Putin želi dogovor ili da zauzme cijelu zemlju. To je nešto što je otvoreno govorio“, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio. „Znamo šta su željeli na početku rata. Te ciljeve nisu ostvarili“, dodao je Rubio.
(Reuters)