Od zakazanog sastanka do teških sankcija: Jedan telefonski razgovor Putina je skupo koštao

Prošle sedmice predsjednik SAD Donald Trump najavio je put u Budimpeštu na summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, vjerujući da je postignut napredak u rješavanju rata u Ukrajini. Pet dana kasnije, summit je otkazan, a uvedene su nove sankcije Moskvi, prve u Trumpovoj drugoj administraciji.

Preokret je nastao jer su američki zvaničnici shvatili da se Putinovo stajalište o prekidu rata nije promijenilo. Nastavljeni napadi na civile i odbijanje hitnog prekida vatre ukazivali su da pregovori nisu dali rezultate. Trump je rekao da summit ne bi doveo do željenog cilja, pa ga je otkazao.

Nakon otkazivanja, Trump je uveo sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama – Rosneftu i Lukoilu. Evropski saveznici i mnogi pristaše pozdravili su potez, dok ga je Putin osudio kao beskorisnog. Sankcije su najkonkretniji korak do sada u kažnjavanju Rusije zbog rata.

Trump je istovremeno nastavio pregovore s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, pokušavajući osmisliti plan za prekid vatre na trenutnim borbenim linijama, što nije bilo u skladu s maksimalističkim zahtjevima Moskve.

Odluka o sankcijama rezultat je višemjesečnog razočaranja u ponašanje Rusije i napada na civile, ali Trump nije isključio mogućnost budućeg sastanka s Putinom, pod uslovom da iz njega proizađe opipljiv i pozitivan rezultat.