Vojni plan Brisela: EU će biti "spremna" za rat do 2030.

Zemlje Europske unije imaju pet godina da se pripreme za rat, prema vojnom planu koji će Evropska komisija predstaviti u četvrtak, a u koji je imao uvid magazin POLITICO.

"Do 2030. godine, Europi je potreban dovoljno snažan europski odbrambeni stav kako bi na kredibilan način odvratila svoje protivnike, kao i odgovorila na bilo kakve agresije", navodi se u nacrtu plana, o kojem su ministri odbrane planirali raspravljati kasno u srijedu prije nego što bude predstavljen Kolegiju komesara u četvrtak, tačnije danas. Plan ide liderima EU sljedeće sedmice.
Plan odbrambene spremnosti do 2030. godine znak je rastuće uloge EU u vojnim poslovima, reakcija na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i nejasnu posvećenost američkog predsjednika Donalda Trumpa evropskoj sigurnosti.
"Militarizovana Rusija predstavlja stalnu prijetnju evropskoj sigurnosti u doglednoj budućnosti", navodi se u dokumentu, koji je prvi objavio Bloomberg, prenosi POLITICO.
 
Dok zemlje EU brzo povećavaju svoje obrambene budžete, veliki dio te potrošnje "ostaje pretežno nacionalni, što dovodi do fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti", navodi se u dokumentu od 16 stranica.
Izvršno tijelo EU podstiče prijestolnice da zajedno kupuju oružje i želi da najmanje 40 posto nabavki odbrane budu zajednički ugovori do kraja 2027. godine - u odnosu na manje od petine sada. Plan puta također postavlja ciljeve da najmanje 55 posto kupovine oružja dolazi od kompanija iz EU i Ukrajine do 2028. godine, a najmanje 60 posto do 2030. godine.
 
Postavljanje prioriteta

Dokument prolazi kroz niz prioriteta tačku po tačku.
 
Jedan od glavnih ciljeva je popunjavanje praznina u kapacitetima EU u devet oblasti: protuzračna i raketna odbrana, omogućivači, vojna mobilnost, artiljerijski sistemi, vještačka inteligencija i kibernetika, rakete i municija, dronovi i protivdronovi, kopnena borba i pomorski sistem.
Plan također uključuje vremenske okvire za tri ključna projekta: Istočni bok, koji će integrirati sisteme kopnene odbrane sa sistemima protuzračne odbrane i odbrane protiv dronova, te "europski zid dronova" koji je nedavno predložila Komisija radi bolje zaštite istočnih zemalja; europski zračni štit za stvaranje višeslojnog sistema protuzračne odbrane; i Odbrambeni svemirski štit za zaštitu svemirskih sredstava bloka.

Komisija se nada da će čelnici EU odobriti ta tri projekta do kraja godine.

Da bi se osiguralo da će projekti biti spremni do 2030. godine, prema nacrtu plana, trebali bi biti pokrenuti u prvoj polovini 2026. godine. Do kraja 2028. godine trebali bi biti uspostavljeni projekti, ugovori i finansiranje kako bi se riješili najhitniji nedostaci.
 
Komisija također želi mapirati povećanje industrijskih kapaciteta potrebno za popunjavanje praznina i identifikaciju rizika i uskih grla u lancu snabdijevanja kritičnim sirovinama. To bi se moglo pokazati kontroverznim, budući da je europska industrija tradicionalno nerado dijelila previše informacija o proizvodnji i lancima snabdijevanja s Briselom.

Pronalaženje novca

U dokumentu se navodi da će EU pomoći u mobilizaciji do 800 milijardi eura za potrošnju na odbranu, uključujući program SAFE vrijedan 150 milijardi eura kredita za oružje, europski program odbrambene industrije vrijedan 1,5 milijardi eura - koji je još uvijek u fazi pregovora - europski fond za odbranu i, nakon što bude usvojen 2027. godine, sljedeći višegodišnji budžet bloka.
U njemu se naglašava da će zemlje ostati pod kontrolom, naglašavajući da "države članice jesu i ostat će suverene u pogledu svoje nacionalne odbrane". Uprkos toj pažljivoj formulaciji, neke zemlje članice se bune zbog veće uloge EU u odbrani – što je tradicionalno područje rezervisano za nacionalne vlade.
 
"Najvažniji cilj mora biti priprema uslova kako bi države članice mogle ispuniti svoje nacionalne i međunarodne ciljeve u pogledu sposobnosti", navela je Njemačka u svom službenom doprinosu Planu spremnosti EU za 2030. godinu.

U doprinosu Švedske, koji je distribuiran među diplomatama, navodi se da "indikatori moraju biti orijentisani na rezultate i fokusirani na mjerenje opipljivih rezultata", umjesto da zahtijevaju u kojoj mjeri zemlje koriste specifične alate poput zajedničkih nabavki.

Vojni plan, koji se priprema od ljeta, nastoji odgovoriti na zabrinutosti cijelog bloka, ne samo zemalja koje se osjećaju najugroženijima od Rusije. Kao aluzija na južnoeuropske nacije poput Italije i Španije, navodi se da "Europa ne može sebi priuštiti da bude slijepa na prijetnje koje dolaze iz drugih dijelova svijeta", spominjući Bliski istok i Afriku.
U nacrtu se također insistira na tome da će EU blisko sarađivati ​​s NATO-om. Alijansa i neke nacionalne prijestolnice zabrinute su zbog mogućnosti da Brisel uspostavi paralelnu odbrambenu strukturu koja će zakomplicirati ratne planove umjesto da se glatko integriše s NATO-om.
 
Cilj je omogućiti EU da postane nezavisnija u mnogo opasnijem svijetu, prenosi N1.