Može li Trump zaista osvojiti Nobelovu nagradu za mir? Da. Evo kako

Američki predsjednik Donald Trump ne krije svoj cilj da osvoji Nobelovu nagradu za mir.

Njegove pristalice kažu da on već zaslužuje nagradu, dok njegovi kritičari u potpunosti ismijavaju tu namjeru - ukazujući na njegovu kontroverznu politiku kao diskvalifikujuću. Brett McGurk, analitičar CNN-a, analizirao je kolika je šansa da predsjedniku Sjedinjenih Država stvarno bude dodijeljeno ovo vrijedno priznanje.

Trump je naslijedio dva najgora sukoba ovog novog stoljeća, ratove u Gazi i Ukrajini. Na oba fronta, obrisi rješenja sada se naziru. Manje je jasno mogu li Trump i njegov tim postići mir. Ali ako to učine, Nobelov komitet može i treba priznati dostignuće i dodijeliti Trumpu njegovu željenu medalju, piše McGurk.

Ukrajina

Nakon devet mjeseci cik-cak politike i ljeta provedenog na vrhu s Putinom, Zelenskim i evropskim liderima, kao i katastrofalne ruske ofanzive koja nije rezultirala osvajanjem teritorije i više od 20.000 ruskih žrtava, oblik sporazuma bi se mogao nazirati – sporazum s dva glavna elementa:
 
Prvo, sigurnosna garancija s obavezama SAD-a i saveznika NATO-a da će snabdijevati ukrajinsku vojsku i omogućiti odbranu njene suverene teritorije od budućih invazija.

Drugo, neke razmjene teritorija duž trenutne linije kontakta u istočnoj Ukrajini kako bi se ponovo uspostavile sigurne granice i postavili uslovi za dugoročniji mir.

To je dogovor, s tim da je malo vjerovatno da će Ukrajina dozvoliti bilo kakav sporazum o razmjeni teritorija odvojen od sigurnosnih garancija, a Rusija vjerovatno neće zaustaviti svoj katastrofalni rat bez rješenja na teritorijalnoj mapi.

Da bi se to postiglo, bit će potrebna trajna posvećenost vojnim zalihama SAD-a i NATO-a Ukrajini, uključujući protuvazdušnu odbranu i rakete dugog dometa. Također će biti potrebno povećanje sankcija i ekonomski pritisak na Moskvu. Nakon nedavnih sastanaka Generalne skupštine UN-a u New Yorku, čini se da je Trump podržao ovaj pristup, pri čemu američka vojna oprema stiže u Ukrajinu putem kupovine od strane saveznika NATO-a.
Evropljani prvi put razmatraju korištenje preko 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine kao kredita Ukrajini kako bi pomogli njenoj ekonomiji i odbrambenoj bazi da izdrže tekući rat.
 
Sve dok Bijela kuća ostane dosljedna u ovom odlučnijem pristupu, šanse da Putin na kraju nema drugog izbora nego da zaključi sporazum i spasi obraz će se povećavati. Rusija je sada pretrpjela preko milion vojnih žrtava u Putinovom ratu, a njena ekonomija je sve više pod pritiskom, s kamatnim stopama koje se približavaju 20 posto, a budžeti koji zavise od izvoza energije podložni su sankcijama.

Ako Trump uspije održati pritisak na Moskvu istovremeno oblikujući konture sporazuma do okončanja rata, dogovor je moguć prije nego što Nobelov komitet odabere svoju nagradu za 2026. godinu za godinu dana.
 
Okončanje rata u Gazi
Trump je stupio na dužnost s trofaznim primirjem koje je na snazi ​​od strane Bidenove administracije, a osmišljeno je da u potpunosti okonča rat u Gazi, a druga faza predviđa privremene sigurnosne i političke strukture, zajedno s masovnim programom obnove enklave. Okvir za "dan poslije" je razvijen, a detalji su trebali biti finalizirani tokom prve faze, perioda od šest sedmica u kojem je trebalo osloboditi taoce i pristići pomoć u Gazu.
 
Nažalost, primirje je prekršeno nakon prve faze u martu. U posljednjih šest mjeseci održane su neke od najintenzivnijih izraelskih vojnih operacija do sada, zajedno s humanitarnom krizom, tokom koje je Izrael prvi put blokirao granice Gaze.
Prije dvije sedmice, svaka dodjela Nobelove nagrade izgledala je sumnjiva zbog situacije u Gazi.

Pregovori su zastali, a Izrael je započeo kontroverznu vojnu operaciju zauzimanja grada Gaze i sjevernog dijela Pojasa Gaze. Visoki izraelski zvaničnici također su tvrdili da Izrael planira okupirati Gazu, možda preseliti njenu teritoriju Izraelcima i usput protjerati stanovnike Gaze.
Situacija se kretala od loše, ka još gorem.
 
To se promijenilo prošle sedmice, nakon što je Trump predstavio plan od 20 tačaka za okončanje rata, prema kojem bi Izrael odustao od aneksije ili okupacije, a Hamas bi se trebao odreći kontrole nad Gazom, kao i osloboditi sve taoce, žive i mrtve. Ovaj plan podsjeća na ono što je zamišljeno za Fazu 2 januarskog sporazuma, a dobio je podršku Izraela, kao i arapskih i država s muslimanskom većinom, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Egipat, Jordan, Tursku, Pakistan i Indoneziju.

Nakon što je radio na ovom pitanju i pomogao u vođenju pregovora o jedina dva prekida vatre u ovom strašnom ratu, uključujući i sporazum zaključen u januaru, kolumnist CNN-a je pohvalio predsjednika i njegov tim, uključujući Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, za finalizaciju ovog programa i za diplomatiju potrebnu za izgradnju tako široke grupe zemalja koje ga podržavaju.

Sada postoji konsenzus da Gaza ne može ostati pod kontrolom Hamasa nakon što se ovaj rat završi i da je Gazi potreban međunarodni napor koji organiziraju SAD kako bi se obnovila sigurnost i uspostavile nove strukture upravljanja koje bi zamijenile Hamas, koji vlada Gazom skoro dvije decenije.
 
Hamas je prošle sedmice ponudio svoju uslovnu podršku planu, a sada se u Kairu vode razgovori o organizovanju oslobađanja talaca zajedno s razmjenom palestinskih zatvorenika. Sumnjam da će Hamas tražiti odlaganja i odbaciti obavezu razoružavanja i odustajanja od sigurnosne kontrole Gaze. Trump je u pravu što nastavlja vršiti pritisak na Hamas, napisavši u subotu da su odlaganja neprihvatljiva, kao i na Izrael.
 
Ova sedmica bi mogla odlučiti da li je Hamas konačno spreman da oslobodi taoce, a grupa bi trebala čuti od svih utjecajnih zemalja da to učine bez daljnjeg prepiranja.
 
Ali plan jasno stavlja do znanja da će biti proveden bez obzira na to šta Hamas kaže u područjima koja grupa više ne kontroliše. Ovo može ubrzati kraj rata i novu realnost Gaze bez Hamasa, što je neophodan uslov za dugoročniji mir.

Izrael također mora učiniti svoj dio, uključujući odustajanje od bilo kakvog plana za ponovnu okupaciju ili preseljenje Gaze – što je ključno za takve dugoročne inicijative, kao što je i izraelsko prihvatanje Trumpovog plana "kredibilnog puta ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti".

U suštini, SAD su sada definirale kraj rata u Gazi i put ka dugoročnijem suživotu i miru između Izraelaca i Palestinaca. Mnoge od njihovih klauzula su široki principi, ali zahtjevi su jasni: Hamas mora vratiti sve taoce i odreći se kontrole nad Gazom u zamjenu za mnoge palestinske zatvorenike, primirje i povlačenje izraelskih snaga. Svako ko želi zaustaviti ovaj užasni rat sada bi trebao pozvati Hamas da bez odlaganja prihvati uslove.
 
Trumpova karta za Oslo
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se svake godine 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela 1896. godine. Odbor bira dobitnika dva mjeseca ranije - 10. oktobra. Trump se nesumnjivo nada da će ove sedmice osigurati nagradu. To je vrlo malo vjerovatno. Ali sljedeće godine obilježava se 125. godišnjica nagrade, i Trump bi mogao imati pravo na nju.

U svojoj prethodnoj kolumni autor je napisao da će 2026. godina biti prekretnica između svijeta konsolidacije i stabilizacije ili rastućeg nereda i sukoba. Ratovi u Gazi i Ukrajini su dva kamena temeljca koji bi, ako se riješe, pomogli u jačanju integracije i međusobne povezanosti na Bliskom istoku i u Evropi, što bi odvratilo iranske i ruske ambicije, a imalo bi i stratešku posljedicu smanjenja rizika od sukoba oko Tajvana.

Predsjednik Trump i njegov tim zaslužuju priznanje za pomoć u uspostavljanju okvira za okončanje oba rata. Ako sada uspiju da nastave dalje i ne izgube fokus tokom naredne godine (što je veliko ako), onda će Trump s pravom polagati pravo na 125. Nobelovu nagradu za mir.

Šta god neko mislio o predsjedniku Trumpu i njegovoj administraciji, po ova dva najvažnija pitanja rata i mira, svi bi se trebali nadati da će uspjeti, zaključuje CNN-ov kolumnist, prenosi N1.