Sovjeti zauzimaju Kabul

Sovjetsko-afganistanski rat, je bio devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez je podržavao vladu dok su pobunjenici dobijali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države i Pakistan.

Početno sovjetsko razmještanje 40. vojske u Afganistanu se dogodilo 25. decembra 1979., a konačno povlačenje trupa zbilo se između 15. maja 1988. i 2. februara 1989. 15. februara Sovjetski Savez službeno objavljuje da su trupe napustile zemlju.

Prethodno do 22. decembra, sovjetska prisutnost u ovoj zemlji se ogledala kroz prisustvo savjetnika pri afganistanskoj vojsci su imali ulogu praćenja izvršavanja periodičnih održavanja tenkova i ostale važne opreme. U međuvremenu, telekomunikacijske veze do područja izvan Kabula su presječene, čime je glavni grad ostao izolovan. Sa narušenom sigurnosnom situacijom, veliki broj sovjetskih padobranskih trupa sa pridružio stacioniranim kopnenim trupama i počeo je slijetati u Kabul. Istovremeno, afganistanski predsjednik Amin je premjestio svoj predsjednički ured u Tadžbegovu palaču, vjerujući da je to mjesto sigurnije od mogućih prijetnji.

Dana 27. decembra 1979., 700 vojnika, uključujući 54 pripadnika specijalnih snaga KGB iz odreda Alfa i Zenit, preobučenih u afganistanske uniforme, zauzima važne vladine, vojne i medijske zgrade u Kabulu, uključujući i primarnu metu – Tadžbegovu palaču, gdje su uklonili predsjednika Amina. Operacija je počela u 19:00, kada su sovjetske specijalne snage (iz grupe Zenit) raznijele kabulski komunikacijski čvor, paralizirajući time afganistansko vojno zapovjedništvo. U 19:15 je počeo juriš na Tadžbegovu palaču koji je trajao 45 minuta. Istovremeno su zauzeti i ostali objekti (na primjer Ministarstvo unutarnjih poslova u 19:15). Operacija se završila sa potpunim uspjehom ujutro 28. decembra. Sovjetsko vojno zapovjedništvo u Termezu je objavilo na radio Kabulu da je Afganistan oslobođen Aminove vladavine.