Palestina pozdravlja Deklaraciju iz New Yorka: UN traži kraj rata, BiH podržala političko rješenje
Palestinske vlasti ocijenile su završnu izjavu sa Visoke međunarodne konferencije Ujedinjenih nacija u New Yorku, kao historijski važan dokument koji može označiti prekretnicu u višedecenijskom izraelsko-palestinskom sukobu.
Deklaraciju o mirnom rješenju pitanja Palestine i implementaciji rješenja o dvjema državama, podržala je i Bosna i Hercegovina, koja je svojim prisustvom i učešćem u radu konferencije potvrdila opredijeljenost za međunarodno pravo, mir i pravičnost na Bliskom istoku.
Zajedno sa Crnom Gorom, BiH je bila među rijetkim zemljama Zapadnog Balkana koje su uzele aktivno učešće u ovom skupu, dok su izostali Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Izjava je u Ramallahu pozdravljena kao "značajan korak prema okončanju rata u Gazi i napretku procesa uspostave palestinske države".
"Pozdravljamo izjavu s konferencije u New Yorku koja je pozvala na priznavanje Države Palestine, oživljavanje političkog procesa temeljenog na rješenju o dvjema državama, obnovu međunarodnog legitimiteta, prekid rata u Pojasu Gaze i hitnu dostavu pomoći bez ikakvih prepreka“, poručio je palestinski potpredsjednik Hussein al-Sheikh putem platforme X.
Konferencija, kojom su supredsjedavali Francuska i Saudijska Arabija, okupila je brojne države članice UN-a koje su zajednički iznijele jasan zahtjev za hitnim prekidom neprijateljstava u Gazi, pokretanjem procesa obnove, te osiguranjem političkog rješenja u skladu s međunarodnim pravom i rezolucijama Ujedinjenih nacija.
Među supredsjedavajućim radnih grupa našle su se i zemlje poput Brazila, Kanade, Egipta, Italije, Japana, Irske, Senegala, Norveške i Katara, dok su podršku dale i institucije poput Evropske unije i Lige arapskih država.
Na 26 stranica deklaracije, u 42 numerirane tačke, međunarodni akteri jasno su osudili sve oblike nasilja nad civilima, uključujući napade Hamasa 7. oktobra 2023. godine, ali i "neproporcionalne i razorne" izraelske vojne operacije koje su dovele do humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze. Dokument insistira na odgovornosti za kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući prisilno raseljavanje, kolektivno kažnjavanje, blokadu i napade na civilnu infrastrukturu.
Reformirati Palestinsku upravu
Lideri prisutni u New Yorku istakli su da teror, okupacija i prisilno raseljavanje ne mogu donijeti ni sigurnost ni mir, te da je jedino političko rješenje, zasnovano na implementaciji rješenja o dvjema državama, put ka održivoj stabilnosti. Rješenje koje bi podrazumijevalo postojanje suverene, nezavisne i demokratske Države Palestine, koja živi u miru i sigurnosti uz državu Izrael, ponovo je potvrđeno kao cilj koji uživa širok međunarodni konsenzus.
Deklaracija predviđa i izradu sveobuhvatnog plana obnove Gaze, uz podršku međunarodnih partnera, te hitnu humanitarnu intervenciju i na Zapadnoj obali, gdje je situacija također ozbiljno pogoršana. U isto vrijeme, naglašena je potreba za reformom Palestinske uprave kako bi se osigurali temelji za održivu i funkcionalnu palestinsku državu.
Dokument se posebno osvrće na potrebu da se očuva rješenje o dvjema državama od jednostranih i nezakonitih poteza, uključujući naseljavanje, aneksije teritorija i promjene statusa svetih mjesta. Takve mjere, kako se navodi, podrivaju međunarodno pravo i udaljavaju regiju od mira.
U kontekstu šire regije, Deklaracija naglašava kako trajno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba otvara vrata dubljoj regionalnoj integraciji, političkom i ekonomskom povezivanju te stabilnijim odnosima među državama Bliskog istoka. To je, kako se kaže, u interesu svih naroda u regiji.
Značajan signal o političkim podjelama unutar međunarodne zajednice jesu i izostanci s konferencije. Osim očekivanog bojkota Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, konferenciji nisu prisustvovale Mađarska i Slovačka kao članice EU, dok od zemalja Zapadnog Balkana nije bilo Srbije, Sjeverne Makedonije ni Albanije. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su, nasuprot tome, aktivno sudjelovale.