Šta se događa s milijardama koje se slijevaju u Ukrajinu?
Odluku donesenu u utorak da dvije antikorupcijske agencije stavi pod kontrolu svoje vlade i time im ograniči ovlasti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žurno je povukao već u srijedu, suočen sa zgražavanjem iz Bruxellesa i bijesom građana koji su izašli na ulice Kijeva protestirati.
Prema prvobitnoj odluci, nadzor nad radom Nacionalnog antikorupcijskog ureda (NABU) i Posebnog antikorupcijskog tužiteljstva (SAPO) trebao je preći u ruke glavnog državnog tužitelja – dužnosti koju imenuje predsjednik države, dakle sam Zelenski.
Ukrajina se, osim s ruskom agresijom, suočava i s duboko ukorijenjenom korupcijom, a nastavak borbe protiv nje jedan je od ključnih uvjeta koje EU postavlja pred Ukrajinu ako želi postati članicom i nastaviti primati finansijsku pomoć.
Zelenski je svoju odluku, prema kojoj bi dvije ključne antikorupcijske institucije stavio pod kontrolu, obrazložio navodnim proruskim utjecajem unutar tih agencija. Naime, dan ranije ukrajinske sigurnosne službe uhapsile su dvojicu visokih dužnosnika NABU-a zbog sumnje na povezanost s Rusijom. Ipak, brojni kritičari smatraju da je Zelenski tim potezom prešao granicu. Povlačeći svoju odluku, Zelenski je izjavio da će NABU i SAPO nastaviti djelovati – ali "bez ikakvog ruskog utjecaja".
Dodatnu težinu svemu dali su protesti ispred predsjedničke palače u Kijevu, gdje se okupilo nekoliko stotina građana, uključujući i gradonačelnika Kijeva, Vitalija Klička, inače Zelenskijevog političkog protivnika.
Zelenski brzo reagirao, ali problemi ostaju
Iako je hitrim povlačenjem odluke Zelenski ublažio kritike iz EU-a i potencijalno veće nezadovoljstvo građana, to ipak otvara brojna pitanja o političkoj budućnosti Ukrajine. Naime, zbog ratnog stanja koje je proglašeno 24. februara 2022. godine i koje se redovno produžava, u zemlji nisu održani ni predsjednički ni parlamentarni izbori.
Prema važećim zakonima, izbori se ne mogu održati dok je na snazi ratno stanje. Posljednji predsjednički izbori održani su 2019. godine, kada je Zelenski izabran, a njegov mandat je u međuvremenu istekao. Novi izbori trebali su biti održani u proljeće prošle godine. Parlamentarni izbori su održani u ljeto 2019, a redovno su trebali biti održani najkasnije do oktobra 2023. No zbog vanrednih okolnosti parlament radi u produženom mandatu.
Trenutni saziv parlamenta, u kojem Zelenskijeva stranka „Sluga naroda“ ima većinu, i dalje je na vlasti, a prema zakonu, izbori bi morali biti raspisani u roku od mjesec dana nakon okončanja ratnog stanja.
S obzirom na to da se kraj rata ne nazire, da Rusija kontroliše skoro petinu teritorije, te da je više od 3,6 miliona Ukrajinaca raseljeno unutar zemlje, a još 6 miliona van nje, održavanje izbora trenutno djeluje kao nemoguća misija.
"Predug razmak od posljednjih izbora je ozbiljan problem"
O tome koliko ova situacija ugrožava demokratske institucije i samu demokratiju u Ukrajini, govorila je vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić.
„O zemlji u ratu i demokratskim pravilima možemo govoriti samo okvirno. U ratu vrijede drugačija pravila, ali dugi razmak od posljednjih izbora jeste veliki problem. Rat traje predugo i mnogo toga se dešava iza zatvorenih vrata. Često tek naknadno saznajemo da je neko osumnjičen za korupciju. Ogromna sredstva ulaze u zemlju – milijarde za humanitarnu pomoć, oružje i ostalo – i to je jedno veliko minsko polje. Pitanje je kako se to uopće može nadgledati“, kaže Rakić.
Dodaje da nije dobro da se kontrola nad antikorupcijskim institucijama svede na jednog čovjeka ili osobu koju on imenuje, jer to stvara sumnju da se odluke donose u korist uskog kruga ljudi.
"Nemoguće je zamisliti izbore u ratnim uslovima"
Rakić smatra da je Zelenski pogriješio načinom na koji je donio odluku koju je ipak ubrzo povukao.
„Takve odluke ne bi smjele biti u rukama samo jedne osobe. Uvijek treba uključiti parlament, i ako se neko od njih ogriješi o zakon, treba ga zamijeniti, ali sve u okvirima legaliteta“, ističe.
Ipak, dodaje, dok traje rat, izbori su praktično nemogući.
„Ukrajincima je dosta ratovanja jer ne vide kraj. Svaki dan gledaju razaranja i pogibije. U takvoj situaciji razmišljati o izborima i kako ih organizirati, dok Rusi gađaju gradove, jednostavno je nezamislivo“, zaključuje Rakić.