Politički potres u europskoj vojnoj sili, ovlasti koje bi ovaj čovjek mogao dobiti brinu čitavu EU

Favorit krajnje desnice i Trumpov simpatizer koji želi dijelove Ukrajine i Moldavije pobijedio u prvom krugu izbora u Rumuniji

„Ujedinjeni u različitosti“ bio je samo jedan od slogana Evropske unije koji smo mogli vidjeti i na plakatima u regiji. Dok se ove sedmice očekuje da njemački kancelar Friedrich Merz i zvanično preuzme dužnost sa ciljem jačanja evropskih interesa na svim nivoima, u Rumuniji je prvi krug predsjedničkih izbora donio očekivanu, ali ne i premoćnu pobjedu Georgea Simiona, kandidata krajnje desnice koji je osvojio 41 posto glasova.

Simion, poznat po simpatijama prema Donaldu Trumpu i klasičnom desničarskom narativu o borbi protiv „briselske birokratije“, ulazi u drugi krug izbora zakazan za 18. maj, gdje će mu protivnik biti centristički kandidat i gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan, koji je osvojio 21 posto glasova, tijesno ispred kandidata bliskog vladi, Crina Antonescua.

Odlučujući glasovi birača Victora Ponte

Oko 13 posto birača koji su podržali četvrtoplasiranog Victora Pontu moglo bi presuditi u drugom krugu. Ako se priklone Simionu, to bi moglo potvrditi njegovu pobjedu. Politički potres već je izazvan — premijer Marcel Ciolacu iz Socijaldemokratske stranke planira podnijeti ostavku jer njegov kandidat nije prošao dalje. To otvara vrata mogućnosti da Simion, ukoliko pobijedi, isprovocira i vanredne parlamentarne izbore i time izbjegne kohabitaciju s lijevom vladom.

Dok se Rumunija ističe kao članica EU s bogatom kulturnom različitošću, njena politička dinamika sve više odudara od zapadnih demokratskih trendova. Kanada i Australija, na primjer, rekle su ne Trumpizmu birajući liberalne i laburističke opcije. No, rumunski kontekst je drukčiji — obilježen godinama političkih borbi, korupcijom i slabom institucionalnom kulturom.

„Pobjeda rumunskog dostojanstva“

Agencija Hina prenosi izvještaje dpa i AFP-a s lica mjesta. Stela Ivan (67) iz grada južno od Bukurešta kazala je da „svim srcem“ vjeruje da će desničarski predsjednik donijeti promjene nakon godina vladavine istih partija. Eugenia Niculescu (65) iz Bukurešta dodaje da se teško nosi s inflacijom i troškovima lijekova: „Želimo sposobnu osobu koja zna kako se boriti za rumunski narod u EU.“

Rumunija je krajem prošle godine zadržala kreditni rejting na BBB- prema agenciji S&P, ali su izgledi s pozitivnih prebačeni na negativne. Iako javni dug iznosi 58 posto BDP-a, deficit od 8,4 posto najveći je u EU, što dodatno komplikuje pristup evropskim fondovima.

Profesor političkih nauka Sergiu Mișcoiu s Univerziteta Babeș-Bolyai izjavio je za Bloomberg da su izborni rezultati „dokaz potpune nesposobnosti političke klase da izgradi demokratsku kulturu“. Upozorava da je najvažnije da demokratske snage ujedine snage protiv ekstremne desnice, iako je to trenutno veoma teško.

Simionova simbolika i kontroverze

Simion (38) je političku karijeru započeo kroz navijačke grupe i 2019. osnovao stranku AUR, koja se pozicionirala krajnje desno. Njegovi nastupi često su kazališnog karaktera – na mitinzima se pojavljuje u narodnoj nošnji, a koristi i glumce koji imitiraju historijske ličnosti poput Vlada Tepeša (poznatijeg kao Drakula), kako bi pojačao nacionalističku poruku.

Po objavi rezultata izjavio je: „Ovo nije samo izborna pobjeda, ovo je pobjeda rumunskog dostojanstva. Pobjeda onih koji još vjeruju u Rumuniju – slobodnu, poštovanu i suverenu.“

Uloga predsjednika i brige EU

Rumunski predsjednik ima ograničenu, ali značajnu izvršnu vlast: komanduje vojskom, predsjedava Vijećem sigurnosti, imenuje premijera, šefove obavještajnih agencija i ima ključnu ulogu u EU i NATO summitima. Zato je zabrinutost u Briselu opravdana — Simionova pobjeda mogla bi ojačati osovinu euroskeptičnih lidera poput Orbána i Fica, naročito ako i Poljska izabere konzervativnog predsjednika, čime bi se suzio prostor djelovanja premijera Tuska.

Doduše, njegova stranka bliska je italijanskoj premijerki Giorgiji Meloni, pa se očekuje da bi ona mogla uticati na njegovu vanjsku politiku.

Trumpistička retorika i NATO

Simion najavljuje jačanje odnosa s NATO-om i SAD-om, ističući da je njegova stranka „trumpistička partija koja će učiniti Rumuniju snažnim NATO partnerom“. Iako je protiv pomoći Ukrajini, moguće je da će promijeniti stav ako američka administracija to bude zahtijevala.

No ostaje pitanje koliko su ozbiljne njegove izjave o ponovnom uspostavljanju „istorijskih granica“ Rumunije, koje uključuju dijelove Ukrajine i Moldavije – obje zemlje su mu zabranile ulazak, a Moldavija ga smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Simion je rekao da podrška tim državama zavisi od toga hoće li poštovati prava rumunske manjine — stav koji podsjeća na rusku imperijalnu retoriku, iako on tvrdi da Putina vidi kao ratnog zločinca.