Franjin blizak prijatelj otkrio: Zašto se papa nikad nije vratio u Argentinu

Kada je bivši nadbiskup Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio napustio glavni grad Argentine kako bi sudjelovao u vatikanskoj konklavi na kojoj je izabran nasljednik pape Benedikta XVI., nije znao da će to biti posljednji put da vidi svoj rodni grad.

Činjenica da se papa Franjo nikad nije vratio u svoju zemlju nakon što je postao papa ostavila je neke Argentince potištene.

Govoreći u ponedjeljak, nadbiskup Buenos Airesa Jorge Ignacio García Cuerva rekao je da su njegove župe “sirotog oca koji je duboko volio svoju zemlju i morao je naučiti postati otac cijelog svijeta”.

Dodao je i da nas je to što je Franjo postao papa “malo koštalo kao Argentince… Bergoglio nas je napustio da bi postao Franjo”.

Papa Franjo: Od dječaka iz Argentine koji je želio postati mesar do Vatikana

Za mnoge – uključujući i samog Bergoglia – bilo je iznenađenje da je on uopće izabran na najvišu dužnost u Katoličkoj crkvi.

Sa svojih 76 godina u to vrijeme – jednu godinu više od tipične dobi biskupa i kardinala kada pape podnose ostavku – nije se smatrao pravim kandidatom da popuni upražnjeno mjesto, prema analitičarima.

“Kada je otišao iz Buenos Airesa na konklavu, djelovao je pomalo tužno; spremao se povući u sobu u Svećeničkom domu u četvrti Buenos Airesa Flores”, rekao je Guillermo Marcó, svećenik iz Nadbiskupije Buenos Airesa, za argentinske novine Clarín.

Predanost Crkvi, svom narodu i svojoj zemlji
Međutim, Bergoglio će uskoro započeti papinstvo koje je trajalo 12 godina.

Njegova se smrt posebno snažno osjetila u njegovoj rodnoj zemlji, gdje je proglašena sedmodnevna nacionalna žalost – dok Argentina tuguje za čovjekom kojeg mnogi smatraju jednostavnim i skromnim, unatoč tome što je obnašao jednu od najmoćnijih funkcija na svijetu.

Te kvalitete pohvalila je Elenir Ramazol, časna sestra koja je razgovarala s BBC Mundo tokom bdijenja u katedrali u Buenos Airesu u ponedjeljak.

Činjenica da se nije vratio u svoju domovinu bila je “znak njegove potpune predanosti cijeloj Crkvi, ne samo svom narodu, svojoj zemlji”, rekla je Ramazol.

Gustavo Vera izmijenio je stotine pisama s Franjom, sprijateljivši se s njim dok je još bio nadbiskup. Složio se da je Papa uvijek pokazivao trajni interes za ono što se događa u njegovoj domovini.

“Ponekad je komentirao nogomet, ponekad tango, ponekad kulturna događanja”, rekao je gospodin Vera, vođa La Alamede, argentinske organizacije za borbu protiv trgovine ljudima i ropstva. Franjo je “detaljno” pratio argentinske vijesti, dodao je.

Tokom svog papinstva, Franjo je posjetio četiri od pet zemalja koje graniče s Argentinom – ali nikada svoju domovinu, unatoč tome što se i dalje jako zanimao za nju.

Tamo su ga mnogi voljeli koji ga sada žale, ali drugi ga pamte kao kontroverznu osobu.

Početni ponos koji je većina Argentinaca osjećala nakon objave da će njihov sunarodnjak biti prvi latinoamerički papa ustupio je mjesto razočaranju među nekima tokom godina.

Pad popularnosti u Argentini

Istraživanje Pew Research Centera pokazalo je da je udio ljudi koji imaju pozitivno mišljenje o papi pao s 91% u 2013. na 64% u 2024. godini.

Od šest ispitanih zemalja Latinske Amerike, najveći pad povoljnih stavova zabilježen je u Argentini.

Konzervativci u Argentini optuživali su ga za potkopavanje historijskih tradicija koje su smatrali svetima, dok su se reformatori nadali dubljim promjenama.

Kritičari su smatrali da nije učinio dovoljno da se suprotstavi brutalnoj vojnoj diktaturi u zemlji 1970-ih i 1980-ih i da kritizira suučesništvo nekih osoba u Crkvi.

Svaki put kad su ga pitali o mogućem putovanju, papa Franjo je davao nejasne odgovore.

“Htio bih ići. Ljudi moji, ali još nije planirano. Treba prvo riješiti nekoliko stvari”, rekao je zadnji put kad su ga javno pitali o toj temi, u septembru 2024. godine.

Nekim kolegama Argentincima bilo je teško razumjeti ovo oklijevanje.

Pontifikova odsutnost još se više osjećala posljednjih godina, budući da je Argentina prošla kroz duboku ekonomsku krizu, s godišnjom inflacijom koja je dosegnula gotovo 300% i naglim porastom siromaštva.

Vera sugerira da je Franjo planirao posjetu, ali to još nije učinio jer je želio izbjeći da se njegova prisutnost iskoristi u političke svrhe.

“Uvijek je govorio da će otići u Argentinu kada bude osjećao da je on instrument za postizanje nacionalnog jedinstva, da pomogne u prevladavanju raskola, da pokuša ponovno okupiti Argentince”, rekao je Vera.

“Pukotina” se odnosi na veliki, decenijama dug jaz u argentinskoj politici i društvu između pristaša i protivnika populističkog političkog pokreta Peronizam, koji je utemeljio pokojni predsjednik Juan Perón 1940-ih.

U zemlji je rašireno uvjerenje da je papa Franjo bio peronist – što je on negirao u knjizi 2023., dodajući: “Kad bismo imali peronističko poimanje politike, što bi bilo loše u tome?”

Komentar su zgrabili konzervativni klevetnici koji su ga optužili da je previše povezan s ciljevima socijalne pravde i lijevom politikom.

Prije nego što je preuzeo dužnost, Javier Milei, aktualni predsjednik koji je demonizirao ljevičarsku politiku, čak je papu Franju nazvao “predstavom zla na Zemlji” – iako je ublažio ton nakon dolaska na vlast.

Njih su dvojica imali srdačan susret u Vatikanu, a predsjednik Milei službeno je pozvao papu u Argentinu. A nakon papine smrti, Milei je rekao da je duboko povrijeđen njegovim gubitkom i pohvalio je papinu dobrohotnost i mudrost.

Neki su ga Argentinci optužili da je previše blizak s Cristinom Fernández de Kirchner, lijevo orijentiranom populističkom političarkom koja izaziva razdor, a koja je bila predsjednica od 2007. do 2015. godine.

Ali prema Veri, Papa se susreo s ljudima “iz cijelog političkog i društvenog spektra Argentine”.

Prijatelj pokojnog pape također je istaknuo da je papa Franjo bio omiljen u drugim dijelovima zemlje, iako je bilo kritika na račun pape Franje u medijima i većim gradskim središtima.

Građanin svijeta

Iako je zadržao vezu s Argentinom, rekao je Vera, papa Franjo više nije osjećao da pripada samo jednoj zemlji.

“Argentinci vjeruju da je bio Argentinac, ali u stvarnosti je bio građanin svijeta”, dodao je.

To je mišljenje koje dijeli Alejandra Castro, socijalna radnica koja je bila među ožalošćenima koji su se u ponedjeljak navečer okupili u katedrali u Buenos Airesu.

Argentina je “uvijek bila u njegovim molitvama”, rekla je Castro. “Na ovaj ili onaj način, uvijek je bio prisutan i mislim da to pokazuje da je u njegovom srcu Argentina uvijek bila prisutna”.

Ali Vera je priznao da se ne osjećaju svi isto i sugerirao da je na Argentincima da traže odgovore u sebi:

“Umjesto da krivimo Franju, mi Argentinci bismo se trebali zapitati što smo radili što je značilo da nismo zaslužili papin posjet”.